Luko Paljetak - Vanjski rub : studije i ogledi o stranim književnostima i književnicima

Knjiga eseja usmjerenih na strane književnosti tj. "izvanjsku književnu geografiju". Nastali u različitim prilikama (autorovim prijevodima, osvrtima...), eseji u knjizi donose zaboravljene ili rijetko razmatrane književnike i njihova djela. Slijedom toga, posebnu pozornost autor posvećuje književnicima, njihovoj biografiji, okolnostima nastanka nekog djela (W. Wordsworthu, P. B. Shellyju, H. Heineu, J. Prévertu...) te likovima u djelima u odnosu na autora (Pinocchio, Mali princ, Don Juan...).

Unutrašnjost okvira rezervirana je stoga za domaću književnu topografiju i predviđena za knjigu kojoj će naslov biti «Nutarnji rub». Ovoj pak knjizi, istom logikom, pogledom usmjerenim prema izvanjskoj književnoj geografiji naslov «Vanjski rub» nametnuo se kao najprikladnija sintagma u funkciji metafore kojom želim naglasiti onaj dio pristupa kojim sam, rubeći spomenutu sliku izvana, nastojao prikazati množinu točaka dodira na razvedenom graničnom području prikladnom za sve vrste neprestanih transgresija, jednako kao i sve one elemente koji u djelima nastalim u starijim književnim razdobljima u sebi nose poticaje za mnoga nova kretanja na sinusoidnoj stazi oscilacije ukusa, mijene stilova, načina recikliranja i pogleda na već prijeđeni put.

U tom pogledu npr. začuđujuće moderna bivaju djela stare anglosaksonske književnosti u kojim alegorija stoji na mjestu budućeg realizma, a realizam na mjestu na kojem, iz tla gdje se povijest preklapa s mitologijom, izrasta čitava šuma ustrajnih simbola, pjeva se ono što će se puno kasnije pripovijedati, a šuti se o onom što će poslije postati i stih za pjevanje i stih za otklon od svake vrste pjevnosti. Otvarao mi se na taj način pogled na drugu stranu kroz zastor u kojem je prorez za prolaz u oba smjera.

Slično je i s romantizmom, i onim smještenim u okvir svoga razdoblja, i onim svevremenim, bez granica, kojem baš zato treba povremeno ponovno utvrđivati obale.

U središte interesa dolazi stoga osoba, u liku autora, i kao glavna maska pod kojom autor sebe pribrojava ostalim osobama svoga djela i vremena u kojem, kada se radi o romantizmu, tema za pjevanje i mišljenje postaje samo pjevanje kao iskušavanje načina slobode u različitim oblicima stege zakona metrike i stege zakona društva. Sukladna tome jest i »Galerija književnih figura« koja zaprema II. dio ove knjige. U književnom djelu me, naime, uvijek zanima i ono što se, i prije i poslije njega, događa s autorom, okolnost nastanka, činjenično stanje autorove stvarne biografije i način na koji ona zatim postaje fikcionalna, porazdijeljena na mnoštvo njegovih likova medu kojima uvijek treba poći u potragu za onim koji tu jest fatalan, u ženskom ili muškom ruhu.
(Luko Paljetak)