Josip Bratulić - Prva hrvatskoglagoljska početnica 1527.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otkupila je sredinom 2007. godine od münchenskog Antikvarijata »Slavica Verlag Dr. Anton Kovač & Südosteuropabuchhandel« rukopis iz XVIII. stoljeća te četiri rijetke hrvatske knjige koje datiraju od XVI. do XVIII. stoljeća i među kojima svakako valja izdvojiti prvu hrvatsku glagoljsku početnicu. Najstarija hrvatska glagoljska početnica tiskana je 1527. u Veneciji, u tiskari Andree Torresanija, glasovitog talijanskog tiskara, koji je tiskao i druge hrvatske knjige. 

Prva je hrvatska početnica prethodnica većim književnim pothvatima, a svakako glagoljskom 'Misalu' Pavla Modrušanina iz 1528. što su ga u Mlecima tiskali F. Bindoni i M. Pasini. 

»Prva hrvatskoglagoljska početnica iz 1527.» faksimilni je pretisak ove početnice s transliteracijom i pogovorom akademika Josipa Bratulića. Raskošno je izdanje: tiskana je na šest listova (11 tiskanih stranica). Također je bogato ilustrirana drvorezima: 20 drvoreza otvara nove odjeljke u knjizi, a na devetoj su stranici slike dvanaestorice apostola. 

Jezik ‘Početnice' je tradirani staroslavenski jezik hrvatske redakcije, osim molitava na posljednjim stranicama koje su se molile u pučkom jeziku. Tiskana je u uglednom kvart formatu i ima dva osnovna tipa slova - manja kojima je pisan osnovni tekst i veća za naslove koji su crvene boje. U knjizi se nalazi 13 velikih inicijala, 7 glagoljičnih i 6 latiničnih. 

»Sadržaj prve hrvatske glagoljske početnice sličan je onodobnim latinskim početnicama. Nakon pobožnog zaziva nižu se glagoljska slova u uobičajenom poretku. Jezik Početnice tradirani je staroslavenski jezik hrvatske redakcije, osim molitava na posljednjim je stranicama koje su se molile u pučkijem jeziku jer im je i povod drugačiji: to su molitve uz objed, odnosno molitve osobne pobožnosti. 

Ovaj naš pretisak prve hrvatske glagoljske Početnice, usporedno s tansliteracijom teksta, sjedinjuju dvije želje i dva nastojanja: da se čitanje glagoljskog pisma ne samo ne ugasi među našim đacima i studentima, nego da se proširi među ljubitelje naše pisane kulture, tj. među sve one kojima je ta dragocjena starina srcu prirasla. Ovo nas je pismo pratilo kroz povijest, te postalo svjedokom narodnih uspona i sumnji, čuvalo je ožiljke tragičnih trenutaka, ali časove zanosa, kad su se otvarali vidici u budućnost...» (Iz pogovora akademika Josipa Bratulića).

Misao vodilja izdavača pretiska je da 'Početnica' bude dostupna svim razinama hrvatskog obrazovanog sustava kako se ne bi ugasilo čitanje glagoljskog pisma među hrvatskim učenicima i studentima te da se dostupnošću pretiska čitanje glagoljskog pisma proširi i među ljubitelje hrvatske pisane kulture.