Jules Barbey d'Aurevilly - O Dendizmu & Georgeu Brummellu

Jules Barbey d'Aurevilly jedan je od najvećih klasika francuske literature, a njegovu prvu knjigu prijevoda na hrvatski jezik "O Dendizmu i Georgeu Brummellu" (prevoditelj Yves-Alexandre Tripković) možemo smatrati ključnom publikacijom koja se bavi distinkcijama Finoće, Stila i Elegancije, te koja (esejističko-biografskim analiziranjem paradigmatskog engleskog dendija Georga Brummella koji je začeo, formirao Modernog Muškarca) pozicionira Individualizam nasuprot impostiranih hipokrizijskih životnih normi temeljnom građanskom povlasticom. Naime, dendi je ideal u odijevanju i ponašanju, koji uzdiže ljepotu u materijalnoj kulturi dok se istodobno nad njom nadmoćno ističe, međutim Barbey d'Aurevilly u svom erudicijom i profinjenošću poticajnom tekstu dendizam tumači i kao jasni intelektualni stav, kao rebelijansko načelo koje ide puno dalje od urbane hladnokrvnosti i besprijekorne odjeće. Jer Dendi/George Brummell osim što - odricanjem od teatralnih odjevnih ukrasa, od agresije neukusa žarkih boja po šavovima - na društveni i povijesni pijedestal stavlja samozatajnu kodiranost muškog odijela, on na horizont javnih zbivanja lansira prije svega istinskog umjetnika koji iz svoje estetizirane kote obzervira i komentira realnost u kojoj participira na način konstantnog kontriranja i satiriziranja svojega doba, stavljajući pod znak pitanja sam aktualni status quo. Pripadajući tradiciji slobodnih duhova (buntovnik Byron odan mu je prijatelj) te u potrazi za aksiomom ljepote koji bi redefinirao standarde materijalizma i liberalne svojevolje, uživajući čitajući D'Aurevillyjevu knjigu "O Dendizmu i Georgeu Brummellu", iz današnje perspektive zaključuje se da Brummell osorno tražeći slobodu zapravo predstavlja savršenu muzu za 21. stoljeće koja personificira protimbu sve unificiranijem konzumerizmu i korporativnom konceptu življenja (uz odavanje, dakako, kicoškom pleziru za dotjerivanjem). Drugim riječima, u određenoj primjerenosti tamne odjeće, u rigidnoj perfekciji linija koje slijede tijelo izdvajajući prednosti i anulirajući nedostatke, s londonskim krojačima na glasu zbog vladanja umjetnošću krojenja i materijalima koji ističu stas stvarajući savršeno tijelo koje abolira onoga koji ga nosi od uobičajenoga, dakle, u općoj simetriji kroja, gdje leži tajna Brummellova šnajderskog mirakula, demonstriraju se dendijevske moći kontra limita buržoaske svakidašnjice. Brummellom, kojem je kvantiteta manje važna od kvalitete, koji nije podlegao imperativima strogo programiranog publiciteta koji duhovnost svodi na robu a osobnost mjeri isključivo tržišnim rankingom ili učestalošću skandala u koje se iz dana u noć rola, danas je odbacivanje mass-tržišnog gluvarenja i pritiska korporativnog djelovanja pledoaje povratku džentlmenske učtivosti, poezije i proze kao zagovornika svakog isključivo individualnog zadovoljstva, te, above all, satisfakcije u pristojnosti i lijepom ponašanju pokraj maskulinizirane istančanosti tijekom točnosti u dotjerivanju. Stoga, uzevši Barbey d'Aurevillyjev literarni motiv i smjestivši ga u sadašnjost, George Brummell se maestralno transformira u suvremenog postmodernističkog junaka.
Naravno, da bi ova prva knjiga u Hrvata na temu dendizma - pojave koja definira ne samo artista već i samosvjesnog individualca na čiju se stečevinu oslanja europska građanska kultura od devetnaestog stoljeća nadalje - bila sasvim zaokružena, D'Aurevillyjevom tekstu dodani su, također po prvi puta objavljeni/prevedeni na hrvatski jezik, zapisi o dendizmu s potpisom umjetničkih velikana poput Baudelairea, Chateaubrianda, Balzaca, Lemaitrea, Mathieua..., čime naslov "O Dendizmu i Georgeu Brummellu" postaje apsolutno nezaobilazna literatura...