Grupa autora - Prološko blato: Značajni krajobraz

Prološko blato, kao stanište ptica vodarica, ima određenu vrijednost, ali ona je ipak ograničena temeljnom značajkom ovoga močvarnog staništa. I u vrijeme dok je Blato bilo posve prirodno, kao i sada kada je ljudskim intervencijama izmijenjeno, sezonski je karakter močvare konstantan. Također, značajne su i varijacije u vremenu pojave i povlačenja vode od godine do godine. Sve te varijacije imaju utjecaj na vodenu ornitofaunu u Blatu. U vrijeme jesenske migracije, koja je sporija i duža od proljetne, pa time i uočljivija, Blato uglavnom nije pod vodom. Stoga, može se reći da ono gotovo uopće nije važno kao postaja u jesenskoj migraciji. Realno je očekivati da se ova činjenica neće mijenjati ni u budućnosti, bez obzira na poboljšano upravljanje. Također, upravljačke mjere ne mogu znatnije utjecati niti na razdoblje zimovanja iako zimovanje vodene ornitofaune može biti relativno značajno. Ipak, ovo u velikoj mjeri ovisi o plavljenju Blata, na što se ne može utjecati mjerama upravljanja. Upravo plavljenje Blata najviše prirodno varira, otprilike u vremenskom rasponu od prosinca do ožujka. Kolike su varijacije u broju zimovalica, najbolje pokazuju rezultati zimskih prebrojavanja koja se uvijek odvijaju u prvoj polovici siječnja. U to vrijeme nekih godina plavljenje nije još niti počelo, a nekih je godina već sve poplavljeno. U skladu s tim i rezultati promatranja variraju od doslovno dvije-tri ptice do nekoliko stotina, najviše liski (Fulica atra) i nešto manje divljih pataka (Anas plathyrhynchos). Razdoblje, koje logično privlači najveću pozornost, razdoblje je gniježđenja, a na njega se najviše može utjecati upravljačkim mjerama. Na sadašnjoj razini upravljanja Blatom uočljiv je relativno velik broj ptica vodarica na gniježđenju. Iz godine u godinu opaža se najviše liski (Fulica atra), divljih pataka (Anas plathyrhynchos), ćubastih gnjuraca (Podiceps cristatus), a u manjem broju i nekih drugih vrsta. Također, važno je napomenuti da u Blatu postoji i nevelika, ali značajna sastojina trščaka, u kojoj se gnijezde trstenjaci, najviše cvrkutić (Acrocephalus scirpaceus). U perspektivi ne bi trebalo očekivati značajnije povećanje brojnosti ornitofaune, kao ni broja vrsta, jer se trenutačni stanišni uvjeti ne mogu znatnije poboljšavati.