Toni Nikolić, Milenko Milović, Sandro Bogdanović, Nenad Jasprica - Endemi u hrvatskoj flori

Rasprostranjenost neke svojte ovisi o nizu čimbenika – klimi (npr. količini oborina, temperaturi), orografskim odlikama (npr. nadmorskoj visini, ekspoziciji, nagibu terena), tipovima tala te mnogim drugim utjecajnim elementima kao što su kompeticija s drugim biljkama, sposobnost širenja, otpornost na bolesti i sl. Posljedica je da su pojedine vrste kozmopoliti – ovisno o svojim evolucijski stečenim odlikama i geološkoj prošlosti, rasprostranjene gotovo po cijelom svijetu, vrlo široko na svim ili gotovo svim kontinentima. Druge pak svojte zaposjedaju više ili manje ograničena područja te npr. uspijevaju samo na području sjeverne polutke (Sjeverna Amerika, Euroazija), na jednom kontinentu (npr. Sjeverna Amerika ili Australija ili Euroazija), potkontinentu (npr. Europa), dijelu potkontinenta (npr. jugoistočna Europa) ili još manjem području (npr. Sicilija, Korzika, Kavkaz, Ural). U iznimnim slučajevima, često zbog složenih uzroka, pojedine su vrste rasprostranjene na znatno manjim područjima, npr. samo na Biokovu, Malti, Visu i sl. te u krajnjoj mjeri na cijelom planetu zaposjedaju svega nekoliko hektara (npr. otok Jabuka). Ovakve endemične biljke ograničena areala osobita su vrijednost flore svakog područja. Kao svojte koje se nalaze na krajevima jedinstvenih, često dugih evolucijskih linija, sadrže jedinstvene i neponovljive genotipove neslućenih bioloških potencijala. Često opstaju na vrlo malenim područjima u osobitom ekološkom okruženju te su nerijetko osjetljive i na male promjene. Endemična flora Hrvatske jedinstvena je i nekoliko puta bogatija od očekivanog prosjeka. Ovo je knjiga o njoj.

Izvadci iz recenzija:

•
Iznimno važno i obimno djelo, koje su autori pripremali uz dosta truda, angažiranosti i strpljivosti.

•
Tekstualni dio ovog djela obiluje originalnim informacijama o endemičnim biljkama na prostoru Hrvatske, što je rezultat rada autora na terenu širom Hrvatske tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Njihovo bogato terensko iskustvo omogućilo je da se pruže novi znanstveni podatci, posebno o rasprostranjenosti, ekologiji i stupnju ugroženosti pojedinih svojti. Isto tako autori su uložili velik trud oko sabiranja ogromnog broja literaturnih podataka kako starijeg, tako i novijeg vremena. Popis bibliografskih jedinica redovito se nalazi nakon obrade svih vrsta koje pripadaju istom rodu u okviru poglavlja Literatura i ova poglavlja predstavljaju iznimno vrijedan dio sadržaja ovog djela. Kod obrade nekih endemičnih vrsta za koje su imali malo raspoloživih literaturnih podataka, kao i osobno sabranih, nisu se ustručavali da to i naglase. U svim onim slučajevima gdje postoji još neriješenih sistematskih problema autori su i to naglasili, što predstavlja posebnu vrijednost jer tako predočavaju potrebu kao i smjernice za daljnja istraživanja.

•
Postavljajući se u poziciju korisnika ovog djela koji želi determinirati neku endemičnu svojtu, to je moguće postići zahvaljujući danom dobrom tekstualnom opisu, ali isto tako priloženim ilustracijama cijelog izgleda (habitusa) biljke, cvjetova i plodova kao i podatcima o vremenu cvjetanja, staništu i ekologiji.

•
Za svaku obrađenu svojtu, pored već navedenih podataka, priložen je vizualni prikaz rasprostranjenosti (areal) na geografskoj karti Hrvatske. Od svih endemičnih vrsta najzanimljivije su i najvrednije one iz skupine stenoendemičnih koje se nalaze isključivo na teritoriju Hrvatske kao što su: Edraianthus pumilio (planina Biokovo), Degenia velebitica (planina Velebit), Centaurea crithmifolia (otok Jabuka), Asperula visianii (otok Svetac) i niz drugih. Međutim, zanimljive su i one koje se nalaze u skupini subendema čiji areal zahvaća teritorij susjednih država. Obrada ovih endema potencijalno povećava broj korisnika ovog djela, jer će sigurno biti zanimljivo i čitateljima susjednih zemalja.