| Žanr | Stručna literatura - Znanje - Učenje - Obrazovanje/školstvo - Visokoškolsko obrazovanje |
| Izdavač | Hrvatska sveučilišna naklada |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789531691468 |
| ISBN10 | 9531691460 |
| Godina | 2007 |
| Broj stranica | 552 |
| Format | 26 cm |
| Obavijest |
55,72 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Odavno se uvriježila podjela mostova na masivne, metalne i drvene. Pod tim su nazivima razvijene discipline i predmeti na fakultetima pa i usmjerenja stručnjaka. S inačicama tih značenja u naslovima napisane su mnoge knjige, od temeljnih Melanovih i Otzenovih s početka prošloga stoljeća, preko dobro razrađenih Leonhardtovih iz sredine do mnogih suvremenih (Holst, Menn, Pauser).
Masivnim mostovima tako pripadaju sagrađeni od kamena, opeke, betona te armiranog i prcdnapetog betona. Riječ masivni mostovi ispravno je značenjski i vizualno ocrtavala takve strukture dok su one bile robusnih dimenzija i u svim svojim dijelovima znatnih izmjera. Poboljšanje svojstava gradiva, izniman napredak u proračunskim postupcima te bolje poznavanje očekivanih djelovanja i rezerve nosivosti dovodi do toga da su i betonske konstrukcije mostova sve vitkije, prozračnijc, elegantnije tako da ih se teško masivnima može zvati.
Istodobno graditelji su s pravom sve skloniji korištenju različitih gradiva u istome mostu. Tako, nerijetko srećemo most metalne ili spregnute kolničke strukture nad masivnim lukom, poput našega Skradinskog ili kombinaciju betonskog pilona s čeličnom kolničkom konstrukcijom ovješenih mostova.