Živko Gnjidić, ur. - Prolaktinomi : medikamentozno ili kirurško liječenje

Područje hipoptalamo-hipofizne regije i neuroendokrinologije zadnjih nekoliko desetljeća bilo je objekt vrlo dinamičnih znanstvenih i stručnih istraživanja. Godine 1981. pod vodstvom akademika Mladena Seksa, u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice osnovan je multidisciplinarni Centar za neuroendokrinologiju i bolesti hipofize.

Uz brojne aktivnosti Centra u palači Hrvatske akademije znanosti i umjet­nosti u Zagrebu održan je 15. prosinca 1994. prvi hrvatski znanstveni sastanak o tumorima hipofize pod nazivom PROLAKTINOMI I HIPERPROLAKTINEMIJE. Sastanak je organiziran pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, razreda za medicinske znanosti i Kliničke bolnice Sestre milosrdnice, a voditelji sastanka bili su akademik Mladen Sekso i prof. dr. sc. Branka Vizner. Sastanak je ostvaren u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti i teh­nologije Republike Hrvatske, broj 3-01-435.

Zahvaljujući dostupnosti suvremene dijagnostike danas znamo da su tumori hipofize puno češći negoli se ranije mislilo. Svaki četvrti do peti čovjek ima ili će imati tumor hipofize, no mnogi ne razviju manifesnu i prepoznatljivu kliničku sliku, pa dugo ostaju neprepoznati. Prolaktinomi su najučestaliji i čine 40% svih adenoma hipofize, a zbog različitih metoda liječenja prisutne su još uvijek brojne kontroverze. Većina bolesnika s hiperprolaktinemijom između ostalog ima pro­blem infertilnosti. Niski natalitet u Republici Hrvatskoj je problem s puno širom društvenom dimenzijom od medicinskog problema u užem smislu.

Nakon 15 godina vrlo bogatog opusa rada, te vlastitih rezultata i iskusta­va, ukazala se potreba organizacije drugog znanstvenog simpozija o liječenju prolaktinoma. Cilj simpozija je rješavanje kontroverzi u liječenju prolaktinoma, medikamentoznom ili kirurškom metodom.

Drugi znanstveni simpozij PROLAKTINOMI - MEDIKAMENTOZNO ILI KIRURŠKO LIJEČENJE uspješno je održan 6. listopada 2009. godine u palači Hr­vatske akademije znanosti i umjetnosti, Zrinski trg 11, u Zagrebu. Organizator simpozija su i ovaj put Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za me­dicinske znanosti i Klinička bolnica Sestre milosrdnice, u kojoj djeluju Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za kirurško liječenje tumora hipo­fize te Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za neuroendokrinologiju i bolesti hipofize. Voditelj simpozija bio je doc. dr. sc. Živko Gnjidić.

Simpozij je namijenjen specijalistima različitih struka koji se bave dijagnosti­kom i liječenjem tumora hipofize, osobito prolaktinoma, s ciljem provjere izbora metode prve linije liječenja. U radu simpozija sudjelovala su 62 sudionika.

Vodeći hrvatski stručnjaci različitih specijalnosti obradili su najsuvremenije dijagnostičke i terapijske pristupe prolaktinomima. Uz kratki povijesni pregled, bilo je govora o epidemiologiji tumora hipofize osobito prolaktinoma, neurotransmitorima i mogućnostima farmakološke manipulacije, diferencijalnoj dijagnozi prolaktinoma, njihovom značaju u reprodukciji, psihijatrijskim i neurološkim aspektima hiperprolaktinemije, neuroradiološkoj dijagnostici te o patologiji i patohistološkoj klasifikaciji. 

U drugom dijelu simpozija govorilo se o različitim modalitetima medikamentozne, kirurške i radiokirurške terapije te o farmakoe-konomici navedenih metoda liječenja.

Nakon održanih predavanja razvila se vrlo živa rasprava koja je rezultirala donošenjem zaključaka čije su generalne odrednice povoljne i ohrabrujuće.