Stjepan Vukušić, Ivan Zoričić, Marija Grasselli-Vukušić - Naglasak u hrvatskome književnom jeziku

Naglasak u hrvatskome književnom jeziku
Žanr Stručna literatura - Znanje - Učenje - Lingvistika/Jezici
Izdavač Nakladni Zavod Globus
Prevoditelj -
Vrsta uveza Tvrdi
ISBN13 9789531671705
ISBN10 9531671702
Godina 2007
Broj stranica 685
Format 25 cm
Obavijest 11,42
knjiga nije dostupna Obavijesti me

Osnovne su normativnoakcentološke spoznaje nastale već prije, pa je knjiga zapravo rezultat četvrtstoljetnoga istraživanja koje se temelji na svim prethodnim odmacima od Karadžić-Daničićeve akcentuacije i koje je iznijelo na svjetlo dana zapadno novoštokavsko naglašavanje na dvije njegove razine: organskoj i standardnojezičnoj. Pritom je standardnojezična razina samo pročišćena organska s onim nužnim dogradnjama i nadgradnjama bez kojih standardni jezik ne bi mogao dobro funkcionirati. Naglasna pak tipologija, osnovana na akcentološkim mjerilima, u knjizi se ostvaruje reljefno - naglasnom klasifikacijom korpusa od približno pedeset sedam tisuća riječi. Sam je korpus ekscerpiran iz akcentoloških studija , rječnika, pravopisa i gramatika hrvatskoga jezika, a ti su izvori uzeti zato da se hrvatsko standardnojezično naglašavanje potvrdi baš na onom gradivu na kojem se prije Zavodove i Akademijine gramatike hrvatskoga standardnog jezika htjela potvrditi drugačija norma. Ovaj rad prikazuje naglasak u suvremenome hrvatskom književnom jeziku u cjelini. To znači da obuhvaća četiri veća područja: naglasak imenica, naglasak pridjeva, naglasak glagola i naglasak ostalih vrsta riječi. Da bi se taj cilj dosegao, građa je skupljana sustavno i iz različitih izvora. Pritom je težište bilo na naglasnim ( paradigmatskim i tipološkim) osobitostima određene vrste riječi, manje na bilježenju leksičkog naglaska što većeg broja riječi. Za ovaj rad nisu posebno ispisivana djela pojedinih struka, već samo rječnici i drugi priručnici općega jezika. Stoga u imeničkom djelu glavninu čine opće imenice, a od ostalih - među kojima su osobna imena, zemljopisna imena, etnici i dr. - uvršteno je samo ono što je naglasno značajno i što se našlo u izvorima. Sve su skupljene riječi iz različitih izvora najprije razvrstane po vrstama riječi i morfološkim cjelinama kako je to uobičajeno u hrvatskim gramatikama, a zatim je za svaku od njih utvrđen književnojezični naglasak.Za tipološko razvrstavanje građe uzeta je nova naglasna tipologija (v.t. 35-48) koja se dalje primjenjuje u opisu naglaska svih vrsta riječi. Cjelovit je prikaz naglasnih ponašanja uvijek dvodijelan. Stoga na početku svake morfološke cjeline dolazi najprije popis njezinih naglasnih tipova, podtipova, skupova naglasnih jedinica i samih tih jedinica, a za njim slijede naglasni uzorci i određen broj primjera svrstan po abecedi. Radi lakšeg snalaženja na kraju su rada uvrštena dva posebna dodatka. Jedan je Potpuni sadržaj, u kojem su zabilježene sve naglasne jedinice, a drugi je dodatak Kazalo riječi. I jedan i drugi upućuju čitatelja prema naglasnoj jedinici, a od nje - gdje je potrebno - postoje uputnice prema naglasnom uzorku ili općem dijelu.