Žanr | Stručna literatura - Znanje - Učenje - Lingvistika/Jezici |
Izdavač | Alfa |
Prevoditelj | - |
Vrsta uveza | Meki |
ISBN13 | 9789532970418 |
ISBN10 | 953297041X |
Godina | 2008 |
Broj stranica | 113 |
Format | 19 cm |
Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
"Intelektualna djelatnost i jezik jedno su i nerazdvojni tako da čovjek svoju okolinu doživljava isključivo kroz jezik. Dosljedno promišljanje ovih postavki dovodi nas do zaključka da za čovjeka stvarnost postoji jedino po jeziku i u jeziku i time je rodna korektnost u jeziku nužna i moguća, jer se jezik ostvaruje u konkretnom pojedinačnom govorenju što znači da nismo bespomoćno podložni moći naslijeđenog jezika nego da svaki pojedinac i svaka generacija mogu utjecati na jezik i mijenjati ga.
Osjećajno i voljno Ja postaje nekim drugim čim stupi u krug jezika što je jedna od bitnih funkcija kojima se osjećajni i voljni život oblikuje. Jezikom isto tako utječemo na druge ljude pa stoga pripadnost jezičnoj zajednici uključuje znanje o tome kako se jezikom predstavlja identitet, starosna dob, zanimanje, socijalni odnosi. Jezična se zajednica određuje temeljem političkih, kulturnih i socijalnih uvjeta te normi, vrijednosti i običaja jezične uporabe. Stoga je jezik podložan kritici zahtjev koje je promišljena uporaba jezika svih govornika, a razvoj nekog jezika pokazuje stupanj razvoja društva.(...)
Ako stvari i bića nemaju imena, odnosno ako ne postoje riječi kojima se označavaju, onda za nas ne postoje, pa stoga možemo parafrazirati Gadamera i ustvrditi da se tek s jezikom u kojem su prisutne i žene za nas otvara svijet".
Knjiga Zrinjke Glovacki-Bernardi o rodnoj perspektivi u jeziku vrijedan je doprinos proučavanju ove problematike na nekoliko razina: jezičnofilozofijskoj, kulturoznanstvenoj, kulturnoporedbenoj, povijesnolingvističkoj, rodoznanstvenoj, sociolingvističkoj, jezičnopolitičkoj i jezičnokritičkoj. Stoga se ova interdisciplinarna sinteza promišljanja o jeziku i rodu kao društvenom konstruktu može iščitavati ne samo kao vrsna teorijska i emprijska studija o rodnoj perspektivi u jeziku, već i kao apel za promišljenom uporabom jezika svih govornika hrvatskoga koja će pridonijeti smanjivanju diskriminacije žena u jeziku. (Velimir Piškorec)