Dražen Dragičević - Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi

Virtualni čovjekov svijet postaje sve više onaj prirodni ambijent u kojem on svakodnevno živi i djeluje. U tom svijetu i pomoću njega zadovoljava svoje povijesno nastale potrebe i razvija svoje ljudske snage svestranim komuniciranjem i podjednakim korištenjem tekovina kulture i civilizacije. Da je to ipak tek početak jednog novog epohalnog svjetskog zaokreta pokazuje i zbiljnost svakodnevnog života u kojoj polovica čovječanstva još nije stigla do tog stupnja razvoja, a druga polovica obitava u različito razvijenim zajednicama u kojima se staro i novo povezuje i prepliće u raznovrsnim oblicima i kombinacijama.
Mješovito informacijsko društvo, kao i svako ranije tranzicijsko zajedništvo, zakonito prate ostaci i tragovi prošlosti među kojima se pored pozitivnih susreću i brojni negativni suputnici. U najopasnije se među njima ubraja i kompjutorski kriminalitet. Ta uobičajena i sada već općenito prihvaćena sintagma obuhvaća ukupnost počinjenih kaznenih djela kojima se neovlašteno utječe na korištenje, cjelovitost i dostupnost tehničke, programske ili podatkovne osnovice kompjutorskog sustava ili na tajnost digitalnih podataka. Zloupotrebe ove vrste postaju informacijskim razvojem sve učestalije a po posljedicama sve opasnije.

CONTENT

1. UVOD
2. INFORMACIJSKI SUSTAVI U PROCESU IZGRADNJE INFORMACIJSKOG DRUŠTVA
2.1. Informacijski trendovi i dosezi
2.2. Pojam, svrha i struktura informacijskog sustava
2.3. Načela informacijskog sustava
2.4. Mjesto i uloga informacijskih sustava u izgradnji informacijskog društva
2.5. Internet i sigurnost informacijskih sustava
2.5.1. Pretpostavke razvoja
2.5.2. Što je Internet
2.5.3. Nastanak i razvoj Interneta
2.5.4. Uloga Interneta danas
2.5.5. Internet i sigurnost informacijskih sustava
2.5.6. Elektroničko poslovanje i sigurnost IS-a
2.5.7. Rast Interneta i broja napada
2.6. Ciljevi i vrste napada
2.6.1. Ciljevi napada
2.6.2. Kada dolazi do napada
2.6.3. Vrste napada
2.6.3.1. Pristup kompjutorskom sustavu
2.6.3.2. Proširenje pristupa
2.6.3.3. Daljnje radnje napadača
2.6.3.4. Uklanjanje dokaza
2.7. Motivi i profili napadača
2.7.1. O napadačima
2.7.2. Profili napadača
2.7.3. Motivi napadača
2.7.4. Tipovi napadača
2.7.5. Pojavni oblici zloupotreba
2.7.6. Perspektiva
2.8. Metode i sredstva zaštite
2.8.1. Fizička zaštita
2.8.2. Provjera pristupa
2.8.3. Kriptografija
2.8.4. Digitalni certifikat
2.8.5. Digitalni potpis
2.8.6. Digitalni vremenski biljeg
2.8.7. Kerberos
2.8.8. Steganografija
2.8.9. Vatreni zid
2.8.10. Izdvajanje
2.8. l l. Sigurnosne kopije
2.8.12. Zaštita od virusa
2.8.13. Nadzor i analiza rada
2.9. Pogreške u zaštiti
2.10. Međuovisnost, odgovornost i suradnja
3. PRAVNI ASPEKTI ZAŠTITE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
3. l. Pravne reforme i informatička tehnologija
3.1.1. Zaštita privatnosti
3. l .2. Kompjutorski gospodarski kriminal
3.1.3. Zaštita intelektualnog vlasništva
..1,4. Druge aktivnosti potaknute razvojem Interneta
3.2. Pojam, razvoj i osnovna obilježja kompjutorskog kriminaliteta
3.2.1. Pojam kompjutorskog kriminaliteta
3.2.2. Nastanak kompjutorskog kriminaliteta
3.2.3. Razvoj kompjutorskog kriminaliteta
3.2.4. Glavne značajke kompjutorskog kriminaliteta
3.2.4. l. Društvena opasnost i štetnost kompjutorskog kriminaliteta« ... l 19 3.2.4.2. »Tamna brojka« kompjutorskog kriminaliteta
3.3. Fenomenologija kompjutorskog kriminaliteta
3.3.1. O pojavnim oblicima i njihovoj klasifikaciji
3.3.2. Morfologija, počinitelji i modus operandi
kompjutorskog kriminaliteta
3.4. Etiologija kompjutorskog kriminaliteta
3.4.1. Objektivni kriminogeni čimbenici
3.4.2. Subjektivni kriminogeni čimbenici
3.5. Kaznenopravni aspekti kompjutorskog kriminaliteta
3.5.1. Kazneno pravo i kompjutorski kriminalitet
3.5.2. Razvoj kaznenopravnog zakonodavstva
na području kompjutorskog kriminaliteta
3.5.2.1. Neovlašten pristup kompjutorskom sustavu (Haking)
3.5.2.2. Kompjutorska špijunaža i prisluškivanje
3.5.2.3. Kompjutorska sabotaža
3.5.2.4. Kompjutorsko krivotvorenje
3.5.2.5. Kompjutorska prijevara
3.5.3. Kaznenopravna iskustva nekih europskih zemalja
3.5.3.1. Velika Britanija
3.5.3.2. Austrija
3.5.3.3. Njemačka
3.5.4. Kompjutorski kriminalitet u Republici Hrvatskoj
3.5.4.1. Stanje prije donošenja Kaznenog zakona iz 1998
3.5.4.2. Stanje nakon donošenja Kaznenog zakona iz 1998
3.5.4.3. Stanje nakon izmjena i dopuna Kaznenog zakona od I. listopada 2004
3.6. Međunarodni aspekti kompjutorskog kriminaliteta
3.6.1. Počeci međunarodne aktivnosti
3.6.2. Aktivnost regionalnih i međunarodnih
organizacija u vezi sa zaštitom privatnosti
3.6.3. Aktivnosti regionalnih organizacija na suzbijanju kompjutorskog kriminaliteta
3.6.4. Aktivnosti međunarodnih organizacija i udruženja na suzbijanju kompjutorskog kriminaliteta
3.6.5. Druge aktivnosti međunarodnih organizacija i udruženja
4. PRETPOSTAVKE EFIKASNE ZAŠTITE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
4.1. Tehnološke pretpostavke
4. l. l. Uspostavljanje sigurnosne strategije
4. l .1.1. Administrativne i organizacijske mjere
4.1.1.2. Analiza rizika (riskanalvsis)
..1,1.3. Donošenje sigurnosnog programa
4.1.1.4. Planiranje u slučaju nužde (contingencv planning)
4.2. Pravne pretpostavke
4.2.1. Međunarodna pravna suradnja i harmonizacija
4.2.2. Pravo i sigurnosne mjere
4.2.3. Pravo i kriptografija
4.3. Druge pretpostavke
4.3.1. Kompjutorska etika i obrazovanje
4.3.2. Regionalna i međunarodna suradnja