Anica Nazor - Knjiga o hrvatskoj glagoljici

U petnaest godina, koliko je prošlo od prve knjige Erasmus naklade (njemač ki prijevod Krležina Kraljeva/Koniglicher jahrmarkt 1993.), objavili smo sto tinjak izdanja koja su, gotovo beziznimno, bila posvećena znanosti i/ili um jetnosti i kulturnoj baštini. I knjiga akademkinje Anice Nazor o hrvatskoj gla goljici slijedi istu programsku odrednicu, ali je po mnogo čemu posebno iz danje. Namijenili smo je svima onima koje zanima jedna od najvažnijih po sebnosti hrvatske kulture i koji o njoj žele (sa)znati ono najvažnije, i to riječju i slikom, a nastala je na poticaj i nagovor mnogih koji su u rukama imali neku od naših publikacija (kataloga) na njemačkom, engleskom ili francuskom je ziku, tiskanih prigodom postavljanja velikih reprezentativnih izložbi (i) o glagoljici u inozemstvu (o tome podrobnije u četvrtom dijelu knjige, Glago ljica danas), pa je gotovo u pravilu slijedio upit: a što je s knjigom na hrvat skome jeziku?
Sada je Knjiga o hrvatskoj glagoljici pred nama, a zacijelo je u ovome obli ku ne bi bilo da Ministarstvo kulture Republike Hrvatske g. 1999. nije prihva tilo projekt ove Naklade o koncipiranju i realizaciji spomenutih izložaba koji ma se inozemnoj publici nastojala približiti stoljetna hrvatska pisana baština, ponajprije glagoljica: iako najstarije slavensko pismo uopće, glagoljica je ne samo zaživjela u svim porama društvenoga života, nego se i najdulje zadrža la baš na našem tlu: više od tisuću godina! Uz okupljanje institucija i najbo ljih stručnjaka najvažnija je zadaća projekta — bez kojega ne bi bilo moguće ostvariti izložbe — bila: snimiti u koloru najvažnije naše spomenike pisane ri ječi, jer se do tada, uz iznimke, raspolagalo samo crno-bijelim snimkama, a one ni izdaleka nisu mogle dočarati svu ljepotu i raskoš glagoljske baštine.
Stoga vjerujemo da možemo kazati: temeljem rezultata znanstvenih istra živanja domaćih i inozemnih stručnjaka u proučavanju glagoljice (o čemu svjedoči i popis literature), ova je knjiga prva koja i riječju i slikom otvara sva područja na kojima je hrvatska glagoljica bila u uporabi, dokumentira ih naj važnijim primjerima, nastojeći popularizirati i promicati rezultate znanosti.
Već pogled u kazalo (Gdje je što) otkriva vremensku i prostornu, sadržaj nu i tematsku širinu, a bilo koja od stranica uvjerit će vas da su priređivači knjige, fragmentirajući raznovrsne obavijesti u riječi i slici, nastojali širom otvoriti svojevrsnu paletu, mozaik kojim se stiže do cjelovitoga uvida.
Pred vama je živa knjiga koja u našu svakodnevicu želi dozvati mnogo brojna značenja i vrijednosti tisućljetne hrvatske glagoljaške kulture, njene kontinuirane sveze sa svijetom, sve do današnjih dana, kad je s pravom sma tramo jednim od simbola našega naroda i zemlje.