Gerald G. May - PSIHOLOGIJA VOLJE: uvod u kontemplativnu psihologiju

PSIHOLOGIJA VOLJE: uvod u kontemplativnu psihologiju
Žanr Stručna literatura - Znanje - Učenje - Humanistika - Psihologija
Izdavač Sandorf
Prevoditelj Karmela Cindrić
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789533513492
ISBN10 9533513497
Godina 2021
Broj stranica 404
Format 21 cm
Obavijest 12,91
knjiga nije dostupna Obavijesti me

Suvremeni svijet opasno riskira misleći da ljudska bića mogu ovladati svojom konačnom sudbinom isključivo snagom volje. Iako čovjekova volja ima važnu ulogu u stvaranja boljeg svijeta, mislim da nedvojbeno preuveličavamo njezin značaj. Kao društvo, uvjereni smo da ćemo, budemo li dovoljno učili, osnaživali volju i marljivo radili, uspjeti postići osjećaj mira i ispunjenosti, za sebe i za druge. No stvarno stanje svijeta i naših osjećaja to opovrgava. Potrebno je nešto drugo: neki izvor nadahnuća, riznica snage i mudrosti izvan onih koje omogućuje naša osobna volja. Treba nam nešto što može uravnotežiti našu samovolju voljnošću, nešto što našu grubost može ublažiti ljubavlju. Mislim da je to moguće pronaći u domeni duha. No u modernom životu duh i volju nije lako spojiti. Njihov je odnos krhak i podložan iskrivljenjima. Osnovni problem pomirenja volje i duha leži u općenitom odbijanju volje da se odrekne svojih ambicija za apsolutnom moći. Volja neprestano pokušava postići nemoguće - ovladati duhom - i tu počinje naša zbunjenost. Volja bi na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi. U toj mogućnosti krije se vizija velike ljepote, vizija koju ću pokušati opisati na stranicama koje slijede. Voljnost i samovolju nemoguće je objasniti u nekoliko riječi, jer se radi o veoma suptilnim osobinama koje se često preklapaju i veoma lako međusobno brkaju. Ali za početak možemo reći da voljnost podrazumijeva odustajanje od vlastite odvojenosti, odnosno ulazak i uranjanje u najdublje procese samog života. Radi se o spoznaji da čovjek već jest dio nekog vrhovnog kozmičkog procesa i o opredijeljenosti za sudjelovanje u tom procesu. Nasuprot tome, samovolja je odvajanje sebe od temeljne biti života s ciljem da se ovlada, usmjerava, kontrolira ili na druge načine manipulira postojanjem. Jednostavnije, voljnost govori „da“ misteriju življenja u svakom trenutku. Samovolja govori „ne“ ili možda češće: „da, ali…“. Očito je da ne možemo govoriti „da“ svemu s čim se susrećemo; mnoge konkretne stvari i situacije u životu jako su destruktivne i moramo im se oduprijeti. Ali voljnost i samovolja ne odnose se na konkretne stvari i situacije. One odražavaju naš temeljni stav prema čudu samog života. Voljnost primjećuje to čudo i s poštovanjem mu se klanja. Samovolja ga zaboravlja, ignorira ili u najgorem slučaju pokušava uništiti. Zato se voljnost ponekad može činiti jako aktivnom i nametljivom, čak agresivnom. A samovolja se može pojaviti pod krinkom pasivnosti.