Keith Jenkins - Promišljanje historije

Ova vrlo korisna knjiga namijenjena je svima koji se ponekad zapitaju "što je povijest/historija?". Napisana je podjednako kao uvod (doslovce, jer je na sljedećim stranicama moguće zateći neka pitanja koja se dosad nisu susretala) i kao polemika. Keith Jenkins razlaže vlastito shvaćanje historije, ne da bi ga čitatelji prihvatili, već više da se njime kritički pozabave i razviju samosvjesna (refleksivna) gledišta o povijesti...

U prvom poglavlju autor se bavi pitanjem što je historija i kako se na to pitanje može odgovoriti tako da se nužno ne ponavlja još "engleskih" formulacija, da se ovakvi dominantni (zdravorazumski) diskursi ne tretiraju kao neproblematični i da se histo­rija počinje otvarati nešto široj perspektivi. (Ovdje treba imati na umu da "historija" zapravo znači "historije", jer na ovom stupnju trebamo prestati misliti o historiji kao o nečem jednostavnom i jasnom samom po sebi. Zapravo treba prepoznati da postoje različite historije čije jedino zajedničko obilježje jest "prošlost" kao njihov tobožnji predmet istraživanja.)

U drugom poglavlju Jenkins primjenjuje taj "odgovor" na neka pitanja i probleme koji se pojavljuju u nekima od osnovnih i uvodnih rasprava o prirodi historije. Ovdje pokazuje da se takva pitanja i problemi, iako se redovito po­stavljaju, rjeđe rješavaju ili kontekstualiziraju, te se ostav­ljaju frustrirajuće otvorenima i/ili se mistificiraju.
 
To su sljedeći problemi: Je li moguće reći što se točno dogodilo u prošlosti, doći do istine, doseći objektivno razumijevanje? Ako ne, je li historija nepopravljivo interpretativna? Što su povijesne činjenice (i zapravo, postoji li uopće tako nešto)? Što je pristranost te što znači kad kažemo da bi je povjesni­čari trebali uočiti i iskorijeniti? Je li moguće biti empatičan s ljudima koji su živjeli u prošlosti? Je li moguća znanstvena historija ili je historija u svojoj suštini zapravo umjetnost? Koji je status onih binarnih koncepata koji se tako često pojavljuju u definicijama o tome što je historija: uzroci i posljedice, sličnost i razlika, kontinuitet i promjena?

U trećem poglavlju autor objedinjuje sve točke do tada dotaknute i povezuje ih s pozicijom iz koje djeluje; stavlja ih u kontekst za koji smatra da oblikuje ovaj tekst čiji je smisao, kako naglašava, pripomoći razradi nekih argumenata koji gravitiraju oko pitanja što je historija. Promičući taj cilj, Jenkins smatra prikladnim reći što smatra da historija jest onako kako on to vidi, a ne na neke druge načine, nastojeći pozicionirati se u diskursu koji razmatra te razmotriti njegove mogućnosti. 

Kraj knjige donosi kontekstualizirajuće poglavlje na­slovljeno "Bavljenje poviješću u postmodernom svijetu" - nesumnjivo svijetu u kojem živimo.