Magdalena Nigoević - Romanizmi u Berekinu

Tema je ovoga rada utvrđivanje, prezentiranje i analiziranje romanizama u splitskom govoru te potvrda njihove aktualnost i opstojnosti. Osnovna je pretpostavka da je urbana jezgra splitskoga govora, unatoč sve jačoj standardizaciji i štokavizaciji, zadržala znatan broj dijalektizama romanskoga podrijetla. Korpus je sastavljen od romanizama iz svih brojeva (55) splitskog humorističkog časopisa Berekin koji je izlazio od 1979. do 2002. godine. Analizirajući leksikografske jedinice romanskog podrijetla, cjelokupna je građa raščlanjena u članke u kojima se prezentira natuknica i kontekst u kojem je pronađena, uz značenje i potvrdu njezina podrijetla. Uz popis romanizama, definiranih kao 'posuđenice s talijanskog govornog područja' (uglavnom mletacizmi i talijanizmi), koji čine većinu korpusa, zabilježeni su i analizirani popisi galicizama i dalmatskih leksičkih relikata. Analiza procesa adaptacije romanizama na fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini temeljena je na teoriji jezika u kontaktu prof. Rudolfa Filipovića. Prezentirani su, tj. potkrijepljeni primjerima iz analiziranog korpusa, različiti tipovi transfonemizacije, transmorfemizacije i transsemantizacije. Fonološka analiza obuhvaća sve vrste glasovnih promjena i fonemsku distribuciju. U sklopu morfološke i semantičke analize razlikuju se primarna i sekundarna adaptacija romanizama. Morfološka analiza obuhvaća opis adaptacije po kategorijama riječi. U okviru semantičke analize romanizmi su klasificirani i po semantičkim poljima. Prezentirani i analizirani romanizmi svjedoče o stoljetnim romansko-slavenskim kontaktima i o miješanju njihovih kultura, tradicija i jezika. Ova leksička građa sa svim svojim vidljivim, skrivenim i ponovno otkrivenim supstratskim, adstratskim i superstratskim jezičnim utjecajima vjerno oslikava svu slojevitost i kompleksnost ovoga podneblja i indirektno upućuje na njegovu bogatu materijalnu i kulturnu povijest.