Jure Zovko - Ogledi o Platonu

Ogledi o Platonu nastalih na osnovu autorovih predavanja na zagrebačkim Hrvatskim studijima. Studije o Platonovu stvaralaštvu obuhvaćaju analize djela: Država, Eutifron, Fedar, Fedon, Parmenid. Ovo drugo izdanje knjige hrvatskog filozofa prošireno je trima novim studijama, a to su: Sokratovska ironija, Temporalnost bitnosti, Platon i Wittgenstein. Na kraju knjige je popis literature i kazalo imena.

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. p. n. e. ili 427. p. n. e. - Atena, 347. p. n. e. ili 348. p. n. e.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Polazište je njegove filozofije učenje o idejama, koje su jedina prava zbilja, a svijet osjetilnih stvari samo je slika svijeta ideja. Ideje su vječne i nepromjenljive, a osjetna bića su promjenljiva i nesavršena te postoje samo po sudjelovanju u idejama. Među idejama postoji hijerarhijski red. Najviša je ideja dobra koja je istovjetna s božanstvom. Svaka ideja postoji i ima mjesto na hijerarhijskoj ljestvici po većem ili manjem sudjelovanju u ideji dobra. Nasuprot svijetu ideja stoji materija, koja također, kao kaotična, nesređena masa, postoji od vječnosti. Svijet nastaje tako da demijurg oblikuje materiju po uzoru na ideje. Pritom Platon ne tumači u kakvu je odnosu demijurg prema ideji dobra, to jest božanstvu, niti u kakvu su odnosu ideje prema Bogu, čiju opstojnost i glavna svojstva on na razne načine dokazuje, tako da su u njega u začetku već svi dokazi Božje opstojnosti. Čovjek pripada po duši svijetu ideja, a po tijelu prolaznom svijetu materije. Budući da je duša postojala i prije ovog života u tijelu, kamo je došla po kazni, spoznaja je tek sjećanje, koje je to uspješnije što se duša kreposnim životom više oslobađa utjecaja tijela. Nakon smrti tijela, ona nastavlja živjeti u svijetu ideja.