Anči Leburić ... et al. - Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje

Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje : sociološko istraživanje stanovnika Hrvatske 

U empirijskoj studiji pod naslovom „Socioklimatski utjecaji na suvremeno življenje“ autorice Anči Leburić, Marija Lončar i Gorana Bandalović izlažu rezultate empirijskog so­ciološkog istraživanja stanovnika Hrvatske, realiziranog 2004. godine. 
Uvodeći u raspravu o istraživačkom predmetu, u prvom poglavlju studije ističe se značaj sociologijskog bavljenja kli­mom i klimatskim promjenama. Naime, klima utječe na sigu­rnost življenja i na zdravlje ljudi, pa je zato važno uspješno istraživati i primjenjivati rezultate meteoroloških i klimatskih ispitivanja u svrhu poboljšanja kvalitete življenja u suvremenom društvu. 
Ova studija istovremeno manifestira napore istraživačica da ukažu na potrebu afirmiranja multi i interdisciplinarnih pri­stupa i povezivanja raznovrsnih znanstvenih subdisciplina i gra­na, kako bi se adekvatnije i općenito efikasnije usmjeravao dru­štveni razvitak. Uostalom, klima predstavlja element svakodne­vnice i kao takva, zanimljiv je društveni fenomen kojega je korisno i nužno istraživati. 
Konstatirajući značajnu društvenu ulogu klime u moderno doba, autorice su se upustile u istraživački pothvat na repre­zentativnom uzorku (N=6.200 građana i građanki) u dvije pri­morske hrvatske županije (splitsko-dalmatinsku i zadarsku). 
Primjenjujući u istraživanju kombinaciju ankete i inter­vjua, ispitivani su uglavnom građani urbanoga porijekla, koji su pretežno rođeni u gradovima, a većinom u njima i žive i to od rođenja. Dominiraju oni sa završenom srednjom školom, a veći­na ih se deklarirala kao srednji društveni sloj.
U ovakvom istraživačkom dizajnu, bilo je nužno istražiti neke aspekte urbanoga življenja. Tako su se autorice bavile sta-novanjem, njegovom kvalitetom i uvjetima, zatim su ispitivale neke društvene značajke naselja u kojima ispitanici žive. Bavile su se i individualnim aspiracijama stanovnika prema njihovoj prostornoj pokretljivosti. Propitivale su i stavove ispitanika o različitim klimatskim i sličnim utjecajima na kvalitetan život, te analizirale razne (urbano/ruralne) odrednice njihovoga življenja, kao što su mišljenja o ključnim karakteristikama grada, odnosno sela, o ekološkim aspektima tih prostora, itd. 
Empirijski rezultati istraživanja potvrđuju da su i mladi i odrasli u velikoj mjeri zadovoljni vlastitim životima na indivi­dualnim razinama, kao i na kolektivnoj, pa čak i na društvenoj razini. U procjenama društvenih stanja i odnosa u Hrvatskoj, mladi i odrasli razmišljaju na sličan način. Muče ih nestručnosti, neznanje, nered u školstvu, zdravstvu i znanosti, siromaštvo zemlje u kojoj žive, nefunkcioniranje pravne države, vidljivost društvenih nejednakosti, postojeća nacionalna i socijalna kriza, težnja da se Hrvatska europeizira, te manifestiranje političkih sukoba i rascjepa. 
Konačno, u finalnom dijelu studije, izlažu se istraživački nalazi o raznim klimatskim utjecajima (vrućini, hladnoći, suši) na suvremeno življenje ispitanih građana Hrvatske. Pošto je kli-ma jedan od elemenata koji utječe na razmještaj ljudi i na gustoću naseljenosti, razmotrile su i ostale utjecajne elemente, kao što su padaline, osunčanost, temperatura, tlak zraka, te vje­trovi. Ipak, vrućina se iskazala kao najutjecajniji element u živo­tima ispitanih. Osim toga i vrijeme utječe na njihova raspolo­ženja, emocije i ponašanje. Vanjski atmosferski uvjeti poveća­vaju osjetljivost organizma i potiču ga na psihofizičke reakcije. 
Autorice zaključuju kako će biti nužno u budućnosti pro­voditi istraživanja vezana uz klimatske promjene u području društvenih i prirodnih znanosti. Shodno tome, informiranje ja­vnosti o svim mjerama unapređivanja zdravlja i preveniranja bo­lesti, a u kontekstima potencijalnih klimatskih promjena, za­htijevat će visoki stupanj stručne i znanstvene znatiželje, eksper­tize i prodora u nova i do sada sociologijski nedirnuta istraži­vačka područja.