| Žanr | Stručna literatura - Znanje - Učenje - Društvo & društvene znanosti |
| Izdavač | Pravni fakultet |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789536714117 |
| ISBN10 | 9536714116 |
| Godina | 1999 |
| Broj stranica | 3099 |
| Format | 24 cm |
| Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Nikola Škrlec-Lomnički (1729.-1799.) najpoznatiji je hrvatski kameralist u drugoj polovini 18. stoljeća u doba vladavine Marije Terezije i Josipa II. Obavljao je funkciju predsjednika Sudbenog stola u Zagrebu, zemaljskog blagajnika i pronotara Kraljevstva. Kada je carica Marija Terezija 1767. godine osnovala Kraljevsko vijeće za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju, kao korak na putu ostvarivanja bečkih reformatorskih i centralističkih ambicija, postao je njegov najagilniji član. Nakon što je, zbog otpora hrvatskog plemstva, 1779. godine to vijeće ukinuto, Škrlec postaje izvjestitelj za Hrvatsku u Ugarskom namjesničkom vijeću u kojem djeluje do 1782. godine. To je već vrijeme vladavine cara Josipa II. s čijom se rigidnom centralizacijom i germanizacijom Nikola Škrlec ne slaže. Na položaju velikog župana u Zagrebu je od 1782. do 1785. godine kada odlazi u mirovinu. No nakon smrti Josipa II. i opoziva jozefinskih reformi ponovno postaje veliki zagrebački župan i na toj dužnosti ga zatiče smrt 1799. godine. Važno je dodati da je Nikola Škrlec, pored članstva u Kraljevskom namjesničkom vijeću i dužnosti velikog župana, bio ravnatelj zagrebačkog školskog okružja, a koje je obuhvaćalo Hrvatsku, Slavoniju, Primorje i Rijeku. Kao što je poznato, tada je u Zagrebu (1776.) osnovana Kraljevska akademija s tri fakulteta: teološkim, filozofskim i pravnim.