| Žanr | Stručna literatura - Znanje - Učenje - Društvo & društvene znanosti |
| Izdavač | Redak |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Meki |
| ISBN13 | 9789537595081 |
| ISBN10 | 9537595080 |
| Godina | 2009 |
| Broj stranica | 144 |
| Format | 21 cm |
| Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Koncept human capital razvija se od 60-ih godina XX stoljeća (Becker). Neki ga smatraju komplementarnim pojmu social capital (Coleman), dok ga drugi istražuju u relacijama s ekonomskim kapitalom (Putnam). U ovom radu autori raspravljaju o ljudskom kapitalu u Hrvatskoj, tretirajući ga kao ključni razvojni faktor. Polaze od pretpostavke kako taj kapital nije u cijelosti antagonističan društvenom kapitalu, iako se u hrvatskom društvu mogu uočiti neke specifične različitosti među njima.
Autori su od veljače do travnja 2005. godine realizirali empirijsko sociološko istraživanje ljudskog kapitala u Hrvatskoj, intervjuirajući ukupno 2916 građana. Svi ispitanici bili su visokoobrazovani, stariji od 30 godina i zaposleni, odnosno sa određenim radnim iskustvom.
Oslanjajući se na dobijene istraživačke rezultate, autori konstatiraju da se nedovoljno koriste intelektualni potencijali građana, budući se njihovo stečeno znanje ne uspijeva kapitalizirati ili primijeniti, kako bi njegovi nositelji imali nekakvih koristi. Opisuju se poteškoće koje su značajnija zapreka komercijaliziranju znanja i inovacija u Hrvatskoj.
Također se ilustrira značaj načina i principa komuniciranja, odnosno relevantnost komunikoloških praksi u Hrvatskoj. Cjelovita rasprava kontekstualizira se u aktualna društvena stanja i odnose u Hrvatskoj početkom 2005. godine. Koristeći se deskripcijama tržišta i nizom drugih stavova i mišljenja ispitanih građana, autori prognoziraju relevantne mjere koje bi mogle ubrzavati ekonomski razvitak Hrvatske.
Konačno, zaključuju kako je na svim društvenim nivoima u Hrvatskoj nužno ubrzanije i svrsishodnije razvijati takve društvene uvjete koji će efikasnije uvoditi inovacije na lokalnim, regionalnim i nacionalnim razinama. Istovremeno, neophodno je organizirano stvarati opću društvenu klimu u kojoj bi se općenito razvijala kultura ponašanja, te afirmirale pretpostavke komercijalizacije znanja, te kontinuiranog educiranja (već)obrazovanih, itd.
Bilješka o autorima:
Anči Leburić, redovna je profesorica na katedri sociološke metodologije, Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Objavljuje znanstvene radove iz metodologije društvenih i humanističkih istraživanja, te empirijske studije iz posebnih sociologija. Nositeljica je kolegija na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima u zemlji i inozemstvu. Urednica je nekoliko biblioteka u kojima se objavljuju metodološke i sociološke studije. Vodi i sudjeluje u međunarodnim projektima u kojima se istražuju razvojne, kulturološke, medijske, socijalno-ekološke, urbane i dr. teme. Članica je nekoliko stručnih asocijacija, te predsjednica Splitske podružnice Hrvatskoga sociološkog društva od 2006 god.