Michel Foucault - Subjektivnost i istina

Subjektivnost i istina
Žanr Stručna literatura - Znanje - Učenje - Društvene znanosti
Izdavač Sandorf
Prevoditelj -
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789533511214
ISBN10 9533511214
Godina 2019
Broj stranica 303
Format 21 cm
Prodajna cijena (Odlično stanje) 178,50 Kn Kupi

U djelu Subjektivnost i istina Michel Foucault polazi od pitanja “Kako je, u različitim trenucima i u različitim institucionalnim kontekstima, subjekt bio uspostavljen kao objekt moguće, poželjne ili čak neophodne spoznaje?”, te “Kako su iskustvo koje možemo dobiti o sebi samima i znanje koje se time oblikuje bili organizirani kroz određene sheme? Kako su te sheme bile definirane, vrednovane, preporučane, nametane?” Foucault tvrdi da je jasno “da ni pozivanje na izvorno iskustvo ni proučavanje filozofskih teorija o duši, strastima ili tijelu ne mogu poslužiti kao glavna
okosnica jednog ovakvog istraživanja”. Stoga kao nit vodilju uzima “tehnike sebstva”, odnosno “procedure (...) koje su ponuđene ili propisane pojedincima kako bi učvrstili svoj identitet, sačuvali ga ili izmijenili ovisno o stanovitom broju ciljeva, i to zahvaljujući odnosima vladanja sebe nad sobom ili spoznaje sebe sobom”. U tom smislu, Subjektivnost i istina povezuje se s njegovim dubinskim istraživanjima iz djela Uporaba užitaka i Skrb o sebi, odnosno rasvjetljuje cjelinu Foucaultova promišljanja čovjeka, subjektivnosti, tjelesnosti, seksualnosti, itd., na tragu kritičke
reafirmacije antičke filozofije.
Iz recenzije Hrvoja Jurića

Francuski filozof, psiholog i politički teoretičar Michel Foucault (1926–1984). Predavao na mnogim sveučilištima (od 1970. na Collège de France). Filozofski je promišljao porijeklo teorija i praksa znanosti o čovjeku. Polazio je od pojma diskursa kao skupa tvrdnja, praksa, kvalifikacijskih shema i predmeta analize koji, iako nespojivi i kontradiktorni, dijele sklop diskurzivnih pravila koja njima upravljaju. Suprotstavljao se mišljenju koje je polazilo od shvaćanja povijesti civilizacije kao neprekinute povijesti napretka kojim upravlja sve veća racionalnost i smatra kako su, naprotiv, na razvoj čovječanstva presudno utjecali diskontinuitet, prekid i slučajnost te ono arbitrarno i neracionalno. U filozofsku analizu uveo je pojam vlasti i doveo ga u odnos sa znanošću o čovjeku, čime je iznio izvornu teoriju sustava (države).
 

Kako je spoznaja moguća i po čemu spoznajući subjekt koji prolazi to iskustvo može prepoznati da je zaista riječ o istinskim spoznajama? Filozofski problem “subjektivnosti i istine” jest svojevrsno razrješavanje napetosti između dva suda. Istina ne može postojati bez subjekta za kojega je ta istina istinita, a upitno je može li subjekt kao subjekt zaista pristupiti istini. Je li tehnički moguće i teorijski legitimno iskoristiti procedure i kriterije koji su svojstveni spoznaji objekta za spoznaju subjekta? “Što je s nama, što nam je činiti, kako se moramo ponašati ako je točno da postoji i mora postojati izvjesna istina o nama, i to štoviše istina koja nam je rečena kroz ono što odbacujemo što dalje od nas, to jest kroz ludilo, bolest, smrt i zločin?”