| Žanr | Stručna literatura - Znanje - Učenje - Društvene znanosti |
| Izdavač | Naklada Bošković |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789532631203 |
| ISBN10 | 9532631208 |
| Godina | 2010 |
| Broj stranica | 476 |
| Format | 24 cm |
| Obavijest |
41,79 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Knjiga koja je pred čitateljem znanstvena je analiza današnjega splitskoga govora. Vrlo je važno naglasiti da ova knjiga ne govori o prošlosti, osim što se ponegdje u objašnjenjima obraća prošlosti, jeziku Marka Marulića ili Marka Uvodića. Dakle, onaj tko misli da je Marulićev ili Uvodićev splitski bio pravi splitski, neće o tome ništa naći u ovoj knjizi.
Bez obzira na to kako ćemo nazvati današnji splitski govor, gradski vernakular, gradski koine, razgovorni ili urbani idiom, ovdje prikazujem što se u njemu u razdoblju od pola stoljeća promijenilo, što se mijenja, kako se mijenja, a i zašto se mijenja na takav način.
Analiza počinje od splitskog koji znamo, od Smojina splitskog, i vodi nas do današnjih dana. Vjerojatno će biti različitih primjedaba, pa čak i prigovora, na to čiji se splitski u ovoj knjizi analizira. Već mi je prijateljski rečeno da sam široko obuhvatila splitski govor, koji izgleda kao prava rendgenska snimka u rasponu od književnika i novinara do glumaca, liječnika i sportaša. Upravo je to cilj ove analize. Neki će smatrati da splitski mlađih naraštaja više i nije splitski. Moje je stajalište drukčije. Sve što čujemo u Splitu jest splitski, a cilj je ove analize da detaljno ustanovimo kakav je taj današnji splitski i da objasnimo zašto je takav.
Knjiga se sastoji od šest dijelova. Prvi dio posvećen je jeziku starijeg naraštaja, drugi dio jeziku srednjeg naraštaja, a treći dio jeziku mlađeg i/ili najmlađeg naraštaja. Četvrti je dio na određeni način središnji jer predstavlja diskusiju o varijablama koje su korištene u ovoj analizi, detaljno interpretira dobivene rezultate, a uključuje i teoretske zaključke.
Knjiga završava poglavljem o splitskom govoru i njegovim identitetima. Peti dio sadržava tri dodatka. Prvi govori o leksiku, drugi o jeziku Robija K., treći o jeziku sportaša (Tonija Kukoča, Gorana Ivaniševića i Blanke Vlašić). Šesti se dio sastoji od kratkih primjera govora svih osoba čiji je jezik analiziran u glavnom dijelu knjige. Svako poglavlje mala je cjelina za sebe, stoga ima i djelomičnih ponavljanja, dijelovi se mogu čitati zasebno, ima mnogo usporedaba jezika različitih naraštaja.
Analiza je provedena uglavnom na pisanom jeziku, ali sam nastojala birati sve ono stoje vrlo blisko govornomu.