Vojmir Franičević, Vlado Puljiz - Rad u Hrvatskoj : pred izazovima budućnosti

Knjiga Rad u Hrvatskoj: Pred izazovima budućnosti sastoji se od uvoda urednika i 12 samostalnih članaka koje je napisalo 15 autora. Svi članci su objavljivanju prilagođena i dopunjena izlaganja sa znanstvenog skupa održanog u Zagrebu. Tematski slični radovi objedinjeni su u dijelove koji međusobno tvore logičan slijed od tržišta rada preko uvjeta rada do regulacije: Tržište rada i zapošljavanje, Uvjeti rada te Regulacija i socijalno partnerstvo.

Ovo je prva zbirka radova koja se bavi pitanjem rada u Hrvatskoj. Značaj zbirke nije samo to što je prva, nego i njezina tematska raznolikost, korištenjem analitičkih pristupa i aspekata rada kojima se bavi. Prvi aspekt te prednosti odnosi se na njezinu korist za nespecijaliste tržišta rada. U ovoj zbirci nalaze se radovi koji tretiraju gotovo svaki aspekt istraživanja rada i na taj način stječe se odličan i pouzdan uvid u to područje i način na koje se pitanja rada istražuju i teme kojima se istraživači bave. U tom pogledu zbirka će biti od koristi ne samo drugim istraživačima (na primjer onima koji se bave industrijskom politikom ili demografijom), nego i mnogim drugim zainteresiranim pojedincima i organizacijama (sindikatima ili poslodavcima). Zbirka neće biti ni od manje koristi specijalistima tržišta rada. Bez obzira kojim područjem rada se netko bavi, ova mu knjiga daje odličan uvid i u ostala područja. Specijaliste ona, također, zbog često odličnog, a uvijek pouzdanog pregleda literature može uputiti na zanimljiv putokaz daljeg istraživanja. Zbirka će dakle biti od koristi vrlo širokom krugu ljudi, tako da će njezin utjecaj biti raznolik, širok i velik.

Po prirodi stvari ova raznolikost vodi i radovima čija je kvaliteta različita. Ima radova koji su ponajprije informativni (Potočnjak i Gotovac te Učur), no u knjizi prevladavaju radovi koji će biti od trajne koristi bilo zato što daju najnovije rezultate iz nekog utemeljenog područja istraživanja (na primjer Nestić, Galić i Nikodem i Botrić), ili koji predstavljaju prve napore u smjeru istraživanja koji će u dogledno vrijeme postati sve važniji (osobito Pološki-Vokić, ali i Šverko i Galić), ili jer je riječ o radovima koji predstavljaju najnovije rezultate dugogodišnjih istraživanja koja se nastavljaju (Šverko i Galić). Prevladavaju radovi koji istražuju vidove rada u Hrvatskoj, no u zbirci osobito treba istaknuti radove koji stavljaju hrvatska iskustva u širi kontekst (Obadić, Vehovec i Kulušić). Zbog toga je opravdano pretpostaviti da će ova ova zirka imati trajnu vrijednost i da će se koristiti još dugi niz godina.