Judith Butler - Nevolje s rodom : feminizam i subverzija identiteta

Nevolje s rodom upoznajemo kada brojnost polemika i studija o Judith Butler polako nadmašuje količinu njezinih djela, nakon piljarske svađe na ženskoj intelektualnoj sceni kojom suvereno šeću i Martha Nussbaum i Camille Paglia, nakon upozoravanja na jezične nesuvislosti u njezinu esejističkom stilu itd. I to dok hrvatska prosječna Čitateljska publika ima problema s osnovnim podacima o identitetu ove, kako je mnogi smatraju najistaknutije teoretičarke devedesetih: rođene 1956., profesorice kom parativne književnosti i retorike na kaliformjskom sveučilištu Berklev, te autorice djela Bodies that Matter, On the Discursive Limits of Sex; Subjects of Desire: Hegelian Reflection in Twentieth Century France; Excitable Speech. A Politics of the Performative; The Psychic Life of Power, Theories in Subjection i dr. Sljedeća je poteškoća i ta da navedena bibliografija u ovoj raspravi o feminizmu i subverziji identiteta, s kojom se Judith Butler uhvatila u koštac, nije u nas sustavnije prevođena pa se čitateljstvo neupućeno u ovaj teorijski milje s njima upoznaje tek u labirintu njezina kritičkog promišljanja. Judith Butler, zaokupljena primjenom postmodermh teoretskih analiza u istraživanju diskursa koji bi mogao kreirati feminističku političku scenu, u svome opusu teorijski žonglira nizom sofisticiranih autora: Foucaultom, Barthesom, Lacanom, Derridom, Žižekom, čije su postavke utjecale na suvremenu kritiku.