ur. ,Toni Nikolić , Jasenka Topić - Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske : kategorije EX, RE, CR, EN i VU = Red book of vascular nflora of Croatia : categories EX, RE, CR, EN and VU

Tekst na hrv. i engl. jeziku

Bibliografija

Kazalo

Crvenom knjigom upozorava se da je 420 vrsta i podvrsta flore u Hrvatskoj suočeno s rizikom od izumiranja ili je već izumrlo, što je osam posto nacionalne flore. Ta je brojka osobito uznemirujuća jer je dvostruko veća od procjene izrađene prije dva desetljeća, što ukazuje na jasan negativni trend. 

Jabučki klinčić nestao je s lica Zemlje, a 10 drugih vrsta i podvrsta nestalo je s područja Hrvatske.

Devedeset je svojti suočeno s izuzetno visokim rizikom od izumiranja, 62 s vrlo visokim rizikom od izumiranja, a 71 s visokim rizikom od izumiranja, a među njima je i 13 endemičnih vrsta. 

Dodatnih 186 vrsta i podvrsta smatra se gotovo ugroženim. Čak je 340 vrsta i podvrsta vjerojatno ugroženo, no raspoloživi podaci su nedostatni pa ne omogućuju pravilnu procjenu.

Analiza je pokazala da popis svojti zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode treba čim prije obnoviti, s obzirom na to da zakonsku zaštitu uživa svega 11 posto ugroženih vrsta i podvrsta, koje takvu zaštitu trebaju.

Najčešći pojavni oblik ugroženosti flore je smanjivanje u brojnosti populacija, te smanjivanje područja na kojem se pojedina svojta pojavljuje. U čak 61 posto slučajeva najveći uzročnik ugroženosti flore je gubitak staništa, uglavnom zbog negativnog utjecaja čovjeka. Riječ je o negativnom utjecaju na močvare i kopnene vode, morsku obalu, negativne utjecaje poljoprivrede i infrastrukturne zahvate.

Očekuje se da će nadležna ministarstva, uz stručnu potporu Državnog zavoda za zaštitu prirode, prepoznati potrebu pokretanja ciljnih projekata kako bi se ti nedostatci uklonili.

Crvene liste i crvene knjige pripadaju najšire primjenjivanim alatima u zaštiti biološke raznolikosti, a pripremaju ih stručnjaci, uglavnom biolozi, specijalisti za pojedinu skupinu flore ili faune.

Glavna je svrha usmjeriti pozornost javnosti, nevladinih udruga, stručnih, vladinih i drugih službi, na svojte koje se smatraju ugroženima, pa zahtijevaju određene programe zaštite kako bi se očuvale.