Vitomir Bela, Juraj Belaj - Sveti trokuti : topografija hrvatske mitologije

Knjiga "Sveti trokuti – Topografija hrvatske mitologije" autora Vitomira Belaja i Jurja Belaja specifično je djelo na razmeđi znanstvene i znanstveno-popularne književnosti. Znanstveno po svojoj metodologiji i pristupu, znanstveno-popularno po svojoj tematici i odabiru konkretnih zemljopisnih odrednica koje obrađuje, ovo djelo daje sasvim novo tumačenje brojnih topografskih izraza u gotovo svim krajevima Hrvatske. 

Knjiga "Sveti trokuti" je djelo u kojem autori obrađuju jedan do sada neuočen segment stare, pretkršćanske vjere hrvatskih predaka. Temelji se na pretpostavci da su oni prigodom zauzimanja novoga teritorija izvodili određene obredne radnje pomoću kojih su unosili svoje bogove u novoosvojeno područje i smjestili ih u krajolik. Otkrivanjem tragova tih radnji mogu se utvrditi neke pojedinosti postupka zaposjedanja nove domovine i osvijetliti povijesna zbivanja i organizaciju življenja o kojima ne govori ni jedan pisani dokument.

Istraživanja – etnološko antropološka, mitološka, lingvistička, povijesna i arheološka – koja su autori proveli, bacaju potpuno novo svjetlo na zemljopisno nazivlje širom Hrvatske i pokazuju, i ondje gdje to možda i nije na prvi pogled očito, jasnu povezivost zemljopisnih točaka i nazivlja u prostoru, koja slijedi određeni obrazac na svim istraživanim područjima.

Taj je posve novi pristup najranijoj povijesti slavenskih skupina prvi uveo slovenski arheolog Andrej Pleterski god. 1996., a u hrvatsku znanost unosi ga Vitomir Belaj od god. 1998. Specifičan metodički pristup i postavljanje pitanja u ovoj knjizi posve su novi i do sada (osim nekoliko članaka obojice autora) nitko u nas o tome nije pisao. Tematski se naslanjaju na istraživana Andreja Pleterskoga, a metodički na djela Radoslava Katičića. 

Osvjetljava se time na osobit način jedno razdoblje hrvatske, pa i šire slavenske, povijesti, koje inače nije zasvjedočeno u pisanim spomenicima. No autori se ne zaustavljaju samo na strogo znanstvenom prikazu matematičkih odnosa u krajoliku (koji čine potku na kojoj se gradi bitna struktura knjige), već svojom upućenošću u predajnu, etnografsku i arheološku građu daju i niz vrijednih i zanimljivih podataka o velikom broju naselja. Gotovo da ne možemo zamisliti, županiju, općinu ili naselje u Hrvatskoj koji ne bi o svojemu kraju iz ove knjige saznali činjenice i moguće povijesne podatke potpuno nedostupne ili tek šturo dostupne u drugim stručnim ili znanstveno-popularnim knjigama.

Ovom knjigom nastoji se uvesti u hrvatske povijesne znanosti jednu novu vrstu izvora za poznavanje naše najranije povijesti. Vrijednost je ove knjige ne samo u sveobuhvatnosti, već i u novini pristupa kojim se inače podosta zanemarena tema istražuje.