Ivan Kovačić - Udarna grupa otoka Krka 1944.-1945.

Ratna događanja na otoku Krku u vrijeme okupacije fašističke Italije (1941.‑1943.) i nacističke Njemačke (1943.-1945.) prilično su poznata, zahvaljujući ponajvi­še Povijesnom društvu otoka Krka i svescima Krčkog zbornika u kojima su, od 1970. do 1990. god. objavljeni radovi većeg broja autora o ovim temama. Nakon druš­tveno-političkih promjena u Hrvatskoj 1990., nastupio je svojevrsni zastoj u is­traživanju ove (ratne) problematike, a prekinut je tek održavanjem Okrug­log stola sudionika i stručnjaka što se bave istraživanjem antifašističkoga i Na­rod­nooslobodilačkoga pokreta (NOP‑a). Bilo je to 25. lipnja 1997. u Bajčićima, na otoku Krku. U organizaciji Saveza antifašističkih bo­raca otoka Krka i Udruge antifašističkih boraca i građana Šotoventa (Poljica, Ne­na­di­ći, Brzac, Bajčići, Žgaljići, Linardići, Milohnići, Bro­zići, Spinčići i Pi­ne­zi­ći) održan je skup na temu: Partizanske veze kopno – otok Krk – sred­njo­dalmatinski otoci 1941. do 1945., što je dovelo i do tiskanja zbornika radova s toga skupa (Rijeka, 1997., str. 126).
Objavljivanje tih materijala ubrzalo je donošenje odluke Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka o prijekoj potrebi sustavnijeg istraživanja mjesta i uloge otoka Krka u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) što je rezultiralo pojavom dviju mojih knjiga: Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1941.‑1943. (Rijeka, 2005., str. 564) i Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1943.-1945. (Rijeka 2008., str. 490.). Do objavljivanja ovih dviju knjiga istraži­va­nji­ma razdoblja talijanske i njemačke okupacije na otoku Krku bavilo se nekoliko znanstvenika i publicista, prvenstveno dr. Anton Giron, zatim Katica Brusić, dr. Radule Butorović, Marijan Frgačić, dr. Fikreta Jelić – Butić, Anđelko Kalpić, Ljubo Karabaić, Vojimir Kljaković, dr. Uroš Kostić, dr. Branko Latas, Milan Lu­čić, Franjo Matejčić, mr. Kažimir Pribilović, Alojzije Ragužin, dr. Mihael Sobolevski, dr. Petar Strčić, Ivo Zurak i drugi. Memoarske i druge priloge dali su i brojni sudionici događaja.
Najveći broj radova priredio je i objavio Ljubo Karabaić, dugogodišnji predsjednik Povijesnog društva otoka Krka. Upravo ovom radišnom i neumornom Puntaru, te isto tako agilnome i inventivnom uredništvu Krčkog zbornika na čelu s glavnim urednikom dr. Petrom Strčićem, valja zahvaliti što je nekoliko svezaka zbornika (br. 2, 1971., br. 5, 1972., br. 6, 1975., i br. 7, 1976.) u cijelosti bilo posvećeno temama o Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) što je olakšalo daljnji istraživački rad, jer su objavljeni tekstovi nezaobilazni zbog svoje faktografske vrijednosti.
Stoga se može reći da povijest oružane oslobodilačke borbe na otoku Krku nije nepoznata, ali je činjenica da neke teme, primjerice, iz razdoblja nacistič­ke okupacije, ipak nisu dovoljno obrađene i zaslužuju širu elaboraciju. To se prvenstveno odnosi na djelovanje Udarne grupe na Krku 1944./45. Prije svega to je bila prva operativna partizanska jedinica na otoku koja je od prolje­ća 1944. do proljeća 1945. vodila oružanu oslobodilačku borbu na samom otoku. Za to vrijeme ona je svojim akcijama snažno podizala i jačala borbeni moral u narodu i odlučnost da ustraje do konačne pobjede nad njemačkim nacističkim okupatorom i domaćim kvislinzima. Nadalje, krčka Udarna grupa, koju je sredinom travnja 1944. god. pod svoju nadležnost preuzeo II. pomorski obalni sektor (POS), imala je presudnu ulogu u osiguranju i prebacivanju ratnog materijala koji je sa srednjodalmatinskih otoka dopreman na Krk, a zatim na kopno, za potrebe XI. korpusa, odnosno, XIII. primorsko – goranske i XXXV. lič­ke divizije Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske (NOVH). Svojim smjelim bor­benim akcijama na otoku, Grupa je uvelike utjecala na mobilizaciju nekoliko stotina mladih krčkih Bodula (da stupaju u redove ratne mornarice, odnosno II. POS‑a).
O krčkoj omladinskoj borbenoj grupi, koja je bila jezgra za osnutak Udarne grupe II. POS‑a već smo pisali u knjizi Otok Krk u Drugom svjetskom ratu 1943.-1945., ali saznanja nikad dosta. Naime, ova tema u toj knjizi nije bila detaljnije obrađena zbog ograničenog prostora, pa se nametnula potreba da se to učini objavljivanjem zasebnog rada. Sudionici događaja su inicirali ovaj projekt, a UAB i Povijesno društvo otoka Krka prihvatili su inicijativu sa željom da se objavljivanjem ovoga rada na primjeren način obilježi 70. obljetnica početka antifašističkog ustanka protiv talijanskog i njemačkog okupatora.
U pripremanju ovog izdanja nailazili smo na brojne probleme koji se prvenstveno odnose na nedostatnost arhivskih vrela, ali ne samo onih njemačke provenijencije nego čak i građe NOP‑a. Budući da raspoloživa građa nije bila dostatna, morali smo poduzeti naknadna istraživanja, ali su ona dala slabe rezultate. Do njemačkih vrela nismo mogli doći budući da se ona nalaze u arhivu Vojnoistorijskog instituta u Beogradu, gdje istraživanja iz tehničkih i financijskih razloga nisu mogla biti obavljenja. Da problem s građom bude teži, na raspolaganju smo imali tek nekoliko memoarskih zapisa četvorice pri­padnika Udarne grupe II. POS‑a. Od drugih sudionika naknadno nije bilo moguće dobiti svjedočenja, jer su fizički onemoćali i oboljeli pa nisu u stanju svjedočiti o nizu važnih pitanja ili naprosto više nisu živi.
O ulozi Udarne grupe najviše podataka sačuvano je u zapisima Antu­na Lon­­čarića iz Šila, Antona Ljutića iz Dubašnice, Nikole Mrakovčića iz Kornića i Marija Smokvine iz Cernika na Grobnišćini, ali samo je Ljutić objavio manji tekst pod naslovom Mornarička udarna grupa na Krku (zbornik Drugog pomorskog obalnog sektora Mornarice NOVJ, Rijeka 1975., str. 165.). Prem­da djelomice nepouzdana ova je dokumentacija ipak korisno poslužila prije svega za obradu problema same geneze Udarne grupe II. POS‑a i njenih oružanih akcija na otoku Krku.
Glavno težište u obradi osnovne teme u ovoj prigodnoj publikaciji posveće­no je njemačkoj okupaciji otoka Krka 13. studenoga 1943., zatim vojnoj snazi okupatora i represivnim mjerama, organiziranju Obavještajnog centra i tajne radiopostaje II. POS‑a, udjelu otočana u borbenom djelovanju II. POS‑a i njegove flotile, organiziranju i djelovanju omladinske borbene grupe, osnutku Udarne grupe II. POS‑a, svibanjskoj ofenzivi okupatora 1944. i racijama na oto­­ku, teroru njemačkih nacista, ulozi otočana u prebacivanju ratnog materi­ja­la i hrane s otoka Visa na Krk i dalje na kopno, likvidaciji njemačke vojne po­sade u Puntu 18. listopada 1944., te važnosti Udarne grupe u pripremama za konačno oslobođenje i prerastanju grupe u posebnu četu, odnosno bataljon u sastavu Kvarnerskog odreda mornaričke pješadije (KOMP).
Vjerojatno ima pitanja i detalja koji u knjizi nisu obrađeni ili su samo djelomično dotaknuti. Ipak, bez obzira na to uvjereni smo da ovim radom poma­žemo drugim autorima u daljnjem izučavanju ove ratne problematike na oto­ku Krku. Knjizi se vjerojatno mogu uputiti određene zamjerke s različitih gle­dišta, no u kojem smo opsegu i s koliko objektivnosti i temeljitosti obradili osnovnu temu, prosudit će znanstvena i stručna kritika. Nastojali smo podastrijeti što objektivniji i povijesno racionalniji prikaz događaja pa stoga ovu knjigu sa svim njenim eventualnim slabostima i nedostacima, valja primiti kao poticaj za daljnja istraživanja.
Sva dokumentacija koju smo svojedobno istraživali u Zagrebu, Beogradu i Rijeci navedena je u bilješkama na kraju knjige pod onom signaturom kojom je tada bila označena budući da je dio korištene građe iz bivšeg Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, preuzeo Hrvatski državni arhiv, i ona danas ima nove oznake, ali se može naći i pod starom signaturom. Dokumentaciju Centra za historiju radničkog pokreta i NOR‑a Istre, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara u Rijeci, koji je prestao radom 1990. god., a koja je također korištena u pisanju ovog rada, preuzeo je Muzej grada Rijeke, pa je i ta dokumentacija dostupna istraživačima jednako kao i mikrofilmovi s nekoliko tisuća stranica dokumenata svojedobno odabranih i snimljenih u arhivskim institucijama u Beogradu.
Tijekom rada na naknadnom istraživanju i prikupljanju dokumentacije za pisanje ovoga teksta, naišli smo na veliku susretljivost i pomoć pojedinih zaposlenika u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu, Državnom arhivu u Rijeci, Muzeju grada Rijeke i Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci te im se ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo. Naročitu zahvalnost dugujemo akademiku Petru Strčiću na obavljenim poslovima glavnog urednika i redaktora teksta. Svoju zahvalnost upućujemo i dr. sc. Mihaelu Sobolevskom koji nam je pomogao korisnim savjetima i ustupanjem na korištenje nekih vrela. Osobitu zahvalnost dugujemo recenzentima – Darku Fanuku, Slavku Karabaiću, Ivanu Kosiću i Mariji Tudor iz Krka, koji su nam pružili nesebičnu pomoć u naknadnom istraživanju nekih ratnih događanja osobito na području Dobrinjštine i u pribavljanju slikovne dokumentacije.
Zahvaljujemo se poimence sudionicima NOP‑a i drugim građanima i to prvenstveno: Ivici Bajoru (Malinska), Ivanu Bariću (Palit, o. Rab), Katici Brusić (Pu­nat), Franji Butorcu (Rijeka), Ivanu Crnčiću Sti­pi­ću (Hlapa, Dob­rinj), An­to­nu Grdiniću Danijeličinu (Kras, Dobrinj), Ani Fra­no­lić (Poljica, Dob­rinj), Mla­denu Grguriću (Rijeka), Goranu Juraniću (Kos­tre­na), Marici Justić-Fi­lić (Ga­rica, Vrbnik), Vladi Konestabu (Rijeka), Frani Ko­siću (Kornić, Punat), Mati Košćiću (Tribalj, Crikvenica), Miroslavu Krstulji (Pu­nat), Zoranu Mar­či­ću (Rab), Šimi Mrakovčiću (Kornić, Punat), Kuzmi Pe­co­tiću (Korčula), Mla­denu Plovaniću (Kraljevica), Josipu Ribariću (Banjol, o. Rab), Stjepanu Star­če­viću (Njivice), Ruži Stašić (Garica, Vrbnik), Antonu Su­či­ću (Dobrinj), Cvetku Štefančiću (Bašćanska Draga), Aleksandri Nili Tićac (Žur­kovo, Kostrena), Dariju Vasiliću (Krk), Zdenki Vukelić (Novi Vinodolski) i svima onima koji su nam na razne načine pomogli da ovo djelo bude obje­lo­danjeno kako bi čitatelji mogli podrobnije upoznati uvjete u kojima se na oto­ku Krku vodila antifašistička oslobodilačka borba protiv nacističkog okupatora i kolikim je ljudskim žrtvama i materijalnim dobrima ona plaćena.
Ivan Kovačić