| Žanr | Publicistika - Politika - Popularna znanost |
| Izdavač | Jesenski I Turk |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Meki |
| ISBN13 | 9789532221183 |
| ISBN10 | 9532221182 |
| Godina | 2003 |
| Broj stranica | 127 |
| Format | 19 cm |
| Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Pojam Mircea Eliadea homo religiosus govori o tome da čovjek uvijek čuva vjeru u opstojnost neke apsolutne stvarnosti, u opstojnost svetog kao svetog koje postojeći svijet neprestano prevladava, ali se u njemu i razotkriva. Eliade nam je otkrio neke nove obzore proučavanja religije i religijske svijesti, te upozorio kako se to područje ne smije i ne može promatrati isključivo sa stajališta kršćanstva kao univerzalne vjere, pa time i s isključivog zapadnjačkoga gledišta. Pošavši od Eliadeova koncepta religiologije, Aleš Debeljak pokušava rasvijetliti genezu, oblike djelovanja i načine tumačenja fundamentalizma u suvremenom svijetu. Može se reći da kršćanski fundamentalizam pokušava postindustrijsku civilizaciju, utemeljenu na filozofskoj tradiciji prosvjetiteljstva i newtonovske znanstvene paradigme, koju smatra oblikom napada na "autentičnu ljudsku bit", preoblikovati u skladu s apsolutnim autoritetom Božje riječi – i to čini revolucionarnim aktivizmom. A što je s islamskim fundamentalizam koji je u žiži javnosti i medija? Dakle, fundamentalizam je u osnovi konzervativna reakcija na izazove modernizacije. Tako valja promatrati i sve pojavne oblike fundamentalizma u islamu. No, Aleš Debeljak upozorava da oni postavljaju prava pitanja, iako ne daju prihvatljive odgovore. Zbog toga valja ozbiljno promišljati o fundamentalizmu i osvrnuti se na povijest kako bismo danas mogli razumjeti pojmove poput džihada ili džahilijeta. Islamski "sveti rat" počeo je kao rat između duše i tijela da bi danas pokušao kontrolirati i dušu i tijelo.