Jacques Ranciere - Mržnja demokracije

Mržnja demokracije
Žanr Publicistika - Politika - Popularna znanost
Izdavač Naklada Ljevak
Prevoditelj Leonardo Kovačević
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789531789233
ISBN10 9531789231
Godina 2008
Broj stranica 127
Format 22 cm
Obavijest 27,00
knjiga nije dostupna Obavijesti me

 

BESTSELER

 

KNJIŽEVNOST

 

PUBLICISTIKA

 

STRUČNA LITERATURA

 

DJECA I MLADI

 

PAPIRNICA

Naslovnica 

 

Autori 

 

Jacques Rancière 

 

Mržnja demokracije

Mržnja demokracije

Jacques Rancière

Cijena: 99,00 HRK

Cijena s popustom: 49,00 HRK

Količina

Dodaj u košaricu

Dodaj u listu želja

Podijeli: 

Opis

O autoru

Recenzije

Detalji proizvoda

Temeljna tema knjige Mržnja demokracije Jacquesa Rancièrea, jednog od najznačajnijih suvremenih francuskih filozofa, jest današnji dominantni odnos prema demokraciji. Još donedavno, kreposti demokracije javno su se suprotstavljale totalitarnom užasu dok su revolucionari odbacivali privid tih kreposti u ime stvarne demokracije koja tek treba doći. Dok se neke vlade bave izvozom demokracije oružanim snagama, inteligencija, u svim aspektima privatnog i javnog života, neprestano raspravlja o posmrtnim simptomima "demokratskog individualizma" i pustošenju "egalitarizma" koji uništava zajedničke vrijednosti, radi na novom totalitarizmu i dovodi čovječanstvo do samoubojstva.

Da bismo razumjeli tu ideološku mutaciju, nije dovoljno postaviti je u današnju svjetsku vladavinu bogatstva. Treba se vratiti na prvobitni skandal "narodnog upravljanja" i pohvatati složene odnose između demokracije, politike, republike i zastupanja. Samo je na taj način moguće, nakon donedavnih hladnih ljubavi i današnjih izljeva mržnje, iznova pronaći uvijek novu i prijeteću subverzivnu snagu ideje demokracije.

Jacques Rancière, utjecajni francuski filozof i profesor emeritus na Sveučilištu Paris-VIII, autor je brojnih knjiga o političkoj filozofiji i filozofiji umjetnosti, te je prevođen na niz svjetskih jezika.


Mlada žena koja Francusku ostavlja bez daha pričom o imaginarnoj agresiji; adolescenti koji odbijaju skidati svoj veo u školi; nedostatak društvene sigurnosti; zaposlenici koji protestiraju u korist održanja mirovinskog sustava; vjenčanje homoseksualaca i umjetna oplodnja. Beskorisno je tražiti što je zajedničko događajima tako različite prirode. Pa ipak su nas stotine filozofa ili sociologa, politologa ili psihoanalitičara, novinara ili pisaca zatrpali tim odgovorima u knjizi za knjigom, članku za člankom, u emisiji za emisijom. Svi ti simptomi, kažu nam oni, očituju jednu te istu bolest, sve te posljedice imaju isti uzrok. Ta se bolest zove demokracija, odnosno carstvo beskrajnih želja pojedinaca iz modernog, masovnog društva.