Jakša Barbić - Hrvatsko ustavno sudovanje : De lege lata i de lege ferenda : Okrugli stol održan 2. travnja 2009. u palači HAZU u Zagrebu

Desetim okruglim stolom Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaokružena je cjelina osnovnih rasprava o prilagodbi hrvatskog pravnog sustava pravnoj stečevini Europ­ske unije održanih u Akademiji. Tema okruglog stola Hrvatsko ustavno sudovanje - de lege lata i de legeferenda - logični je nastavak prije provedenih rasprava, posebice onih o državi, upravi i pravosuđu.

Uloga Ustavnog suda RH u djelovanju hrvatskog pravnog sustava izuzetno je važna, kao što je slučaj i s ulogama ustavnih sudova uopće, pa je to bio razlog da se nakon razmatranja drugih segmenata koji čine taj sustav posebna pozornost posveti Sudu i njegovu djelovanju.

Da se tema desetog okruglog stola dobro uklapa u ono što je u Akademiji dosad poduzeto radom njezina Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vla­davinu prava, pokazuju dosad obrađene teme na devet održanih okruglih stolova. To su redom, kako su održavani okrugli stolovi, bile: Strategija reforme pravosud­nog sustava; Reforma hrvatske državne uprave; Nacionalni program suzbijanja ko­rupcije; Reforma upravnog sudstva i upravnog postupanja; Reforma pravnog obra­zovanja; Modernizacija hrvatskog stvarnog prava; Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji: Ograničenje suverenosti i afirmacija državnosti; Građanskopravna odgovornost u medicini i Hrvatska država i uprava.

Doda li se tome tema posljednjeg spomenutog okruglog stola s kojeg se uvodna izlaganja, rasprava i zaključna razma­tranja objavljuju u ovoj knjizi, na održanim okruglim stolovima razmatrana su bitna osnovna područja reforme hrvatskog prava. To ne znači da su time iscrpljene potrebe za daljnjim raspravama, ali one će se nastaviti na već postavljenim temeljima.


U desetoj knjizi izdavačkog niza "Modernizacija prava" obrađuje se ustavno sudo­vanje u Republici Hrvatskoj. Ono zaslužuje da ga se razmotri na posebnom okru­glom stolu, a ne u okviru nekih širih rasprava o pravu ili djelovanju njegovih in­stitucija, jer je zapalo u ozbiljnu funkcionalnu krizu iz koje treba naći izlaz. U tome ne odstupa od krize u kojoj se nalaze manje-više sve institucije hrvatskog pravnog sustava, ali krizu Suda treba posebno razmotriti zbog uloge koju ima u ostvarenju pravnog sustava.

To je bio povod da se na forumu o pitanjima hrvatskog prava i sustava njegove provedbe, koji je u Akademiji pokrenut prije 3,5 godine, raspravi sadašnje stanje ustavnog sudovanja i predlože rješenja koja mogu dovesti do napretka na tom po­dručju. Kao što je to učinjeno na prije održanim okruglim stolovima, i na ovaj su pozvani znanstvenici i praktičari koji imaju što reći o toj važnoj društvenoj temi. Okrugli stolovi u Akademiji inače djeluju tako da se na njima okupe svi koji se bave nekom temom i koji su na temelju svojega znanstvenog rada i/ili djelovanja u praksi kvalificirani da o njoj meritorno raspravljaju, jer je to najkraći put za dobru analizu stanja i davanje prijedloga u vezi s onime što treba poduzeti da se ono promijeni.

 
Na okruglom stolu razvila se živa rasprava u kojoj je analizirano stanje te su predložene promjene što ih treba poduzeti. Izneseni su brojni prijedlozi pa i formulirana zakonodavna rješenja potkrijepljena znanstvenim i stručnim razlozima za njihovo prihvaćanje, što je pravo bogatstvo za svakog tko se bavi promjenama pravnog uređenja ustavnog sudovanja koje su neposredno pred nama.


( iz predgovora Predsjednika Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, akademika Jakše Barbića )