M. Turk, M. Opašić - A tko to ide?

Zbornik radova sadrži 19 rasprava s temama koje se mogu razvrstati u nekoliko grupa. Zbornik je pridodan u
Dodatku predgovor Aljaksandra Astravuha Jidiško – bjeloruskom rječniku kao prilog afirmaciji bjeloruskoga
jezika u vrijeme kada je opstanak tog jezika uvelike ugrožen. Problemima usmene narodne književnosti i
folkloristike bave se prilozi „Suvremeni pripovjedački repertoari predaja“ (Stipe Botica i Evelina Rudan),
„Hrvatske pučke molitvice: formulnost i metaforika“ (Ljiljana Marks). S njima su povezane i rasprave pod
naslovom „Zoofolkloristika: pregled rezultata prvog kulturnoanimalističkoga projekta u Hrvatskoj“ (Suzana
Marjanić i Antonija Zaradija Kiš) te „Nemogući žanr. Kršćanstvo, bajke i mitologija u Pričama iz davnine Ivane
Brlić-Mažuranić“ (Marina Protrka Štimac). Važnim jezikoznanstvenim pitanjima posvećeni su prilozi „Teorijski
temelji književnojezične periodizacije u slavistici“ (Dubravka Sesar i Branka Tafra), „Modeli jezičnih situacija u
hrvatskome, ukrajinskome i ruskome“ (Željka Čelić i Tetyana Fuderer), „Nomen est culturae omen. Vosijanske
autonomazije u različitim kulturama/jezicima“ (Ana Grgić, Davor Nikolić). U blok posvećen književno-kulturnim i
književno-povijesnim fenomenima idu ovi prilozi: „Motiv odrastanja u socijalizmu u suvremenoj hrvatskoj i
češkoj prozi“ (Katica Ivanković i Suzana Kos), „Konceptualizacije književno-jezične tradicije Srba u Hrvatskoj“
(Dušan Marinković i Virna Klarić).