Bogusław Wołoszański - To okrutno stoljeće

Iako se knjiga bavi povijesnim događajima i ličnostima o kojima je ispisano podosta stranica, nekoliko je elemenata čini posve drugačijom od sličnih štiva. Prije svega, autor se doista pobrinuo da pred svoje čitatelje iznese pregršt novih informacija o događajima koje volimo smatrati općepoznatima, a što je posljedica njegova skoro pa opsesivnog proučavanja povijesne građe i crpljenja informacija iz arhiva koji su godinama bili nedostupni široj javnosti. Zahvaljujući njegovu karakterističnom, dinamičnom stilu, detaljnim opisima, uvjerljivim dijalozima, ali i provokativnim zaključcima, knjiga prestaje biti tek puki pregled povijesnih zbivanja i postaje zbirkom napetih priča. „To okrutno stoljeće“ na fantastičan način oslikava okolnosti u kojima su se odigravale scene ključne za sudbinu cijelog čovječanstva, stavlja ih u puno životnije okvire nego što to čine povijesni udžbenici i, u konačnici, daje nam uvid koliko je ustvari malo potrebno da nešto krene po zlu. I ono najbitnije, Wołoszański, temeljem svojih informacija, postavlja pitanja koja su presudna za tumačenje pojedinih događaja, a do danas su nerazjašnjena. Primjerice, je li atentat na Franju Ferdinanda u Sarajevu mogao biti spriječen, pogotovo ako se vjeruje da je austrijska vlast na njega bila upozorena? Posljedica atentata bio je Prvi svjetski rat, s desecima milijuna žrtava. No, to je samo jedna od 32 priče koju autor secira do najsitnijeg detalja. Tu će čitatelj pronaći priču o bitki kod Galipolja, kao jednoj od najkrvavijih u Prvom svjetskom ratu, sljedeća iznosi posve nepoznate i nikad razjašnjene detalje atentata na Lenjina, jedna nas vraća na same početke zastrašujućeg uspona Adolfa Hitlera, dok je u idućoj, naslovljenoj „Moć mržnje“, opisano kako je Hitler dao likvidirati svog savjetnika, prijatelja i druga koji mu je uvelike pripomogao krčiti put do preuzimanja vlasti. Autor iznosi i detalje o tome tko je i pod kojim okolnostima 1936. godine formirao Upravu specijalnih operacija NKVD-a, kao posebni odjel sovjetske tajne policije koji je imao za cilj bavljenje samo atentatima u inozemstvu, zatim otvara pitanje je li američka strana bila upoznata s tim da se priprema japanski zračni napad na Pearl Harbor, odnosno je li američki predsjednik namjerno zatajio tu informaciju kako bi šokirao svoju javnost i dobio razlog za objavu rata. Slijede priče o stravičnu pokolju u poljskoj Katinskoj šumi, o najvećoj pomorskoj invaziji u povijesti – iskrcavanju u Normandiji, o tajnom svijetu odnosa u Hitlerovu stožeru krajem rata, o poslijeratnom lovu na ratne zločince iz Drugog svjetskog rata, o nemilosrdnom poigravanju kemijskim i nuklearnim naoružanjem čija su posljedica zločini u Hirošimi i Nagasakiju. Čitatelji će moći pročitati i priče o atentatima na braću Kennedy, o Korejskom, Vijetnamskom ratu te američkom ratu protiv terorizma.