Slaven Bertoša - Osebujno mjesto austrijske Istre : Lupoglavski kraj u srednjem i novom vijeku

U istarskoj je historiografiji - starijoj i novijoj, hrvatskoj i talijanskoj - područje sjeveroistočne Istre puno slabije istraženo od ostatka poluotoka. Taj je kraj jednim dijelom obuhvaćao Lupoglavsku gospoštiju i pripadajuća mjesta (gospoštijsko središte - kaštel Lupoglav, te sela Dolenju Vas, Gorenju Vas, Semić i Lesišćinu), a također i okolna naselja prema istoku i jugoistoku, kao što su Brest, Vranja, Boljun i Učka, koja su administrativno pripadala pod vlast pazinskog kneza. 

S obzirom da su svojevremeno feudalni vlasnici i upravitelji Lupoglavske gospoštije i Pazinske knežije, uz nobile s furlanskog i mletačkog područja, nerijetko bili austrijski i njemački plemići, nedvojben je srednjoeuropski kontekst prošlosti tog kraja.

Ni danas ne postoji knjiga koja bi na jednom mjestu osebujno lupoglavsko područje detaljnije opisala pomoću suvremenih metoda arhivskog i bibliotečnog istraživanja. Doduše, u važnoj ediciji "Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria" lupoglavski se kraj još u XIX. stoljeću često usputno spominje, a na temelju tih podataka napisano je i nekoliko kasnijih radova o njemu.

Neosporna je činjenica da se interes za proučavanje spomenutog područja značajnije povećao 1993, sa stvaranjem Općine Lupoglav, nakon čega je 1994. uslijedilo organiziranje zanimljivih godišnjih skupova - nazvanih "Susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine" - na kojima su stručnjaci i istraživači govorili o ovom prostoru s različitih aspekata.

Dosad je lupoglavsko područje mnogo bolje bilo proučeno na temelju mletačkih izvora (posebice onih iz Državnog arhiva u Veneciji), dok su vrela na njemačkom jeziku do danas ostala relativno slabo iskorištena. Stoga je, između ostalog, zadaća ove knjige potaknuti nove generacije istraživača na daljnja proučavanja, kako bi se i s ovog aspekta dopunili i proširili već poznati podaci.