Dinko Predoević, Bojan Dimitrijević - Oklopne postrojbe Sila Osovine na jugoistoku Europe u Drugome svjetskom ratu

Jedna od najvažnijih tehničkih posebnosti Drugoga svjetskog rata na prostorima jugoistoka Europe bila je upotreba oklopne tehnike: tenkova, oklopnih vozila samohodnih topova ili oklopnih vlakova, na gotovo cjelokupnom jugoslavenskom ratištu bez obzira na prostor, vrijeme i pripadnost vojskama.

Ovo ratište nazvano Jugoistok Europe u dobroj mjeri smo omeđili prostorom bivše socijalističke Jugoslavije, jer su i zaraćene strane čitav taj prostor tijekom rata u znatnoj mjeri promatrale kao jedinstven. Aneksije, okupacije pojedinih dijelova teritorija Kraljevine Jugoslavije ili stvaranje novih država, nisu remetili logiku upotrebe vojne tehnike. Po tipu ratišta, strateškoj važnosti i načinu vojnih sučeljavanja, ratište Jugoistoka je bilo sekundarno, ali ga tipologija naoružanja i način upotrebe čine neobično zanimljivim.

Oklopnu tehniku u razdoblju 1941. – 1945. na ovom ratištu koristili su: Jugoslavenska vojska, vojnočetnički odredi i partizanske jedinice koje prerastaju u Jugoslavensku armiju na kraju rata, njemačka vojska, SS jedinice i policija, talijanska vojska prije i poslije kapitulacije Italije, Sovjetska armija, Britanska armija u okviru koje i posebne novozelandske jedinice, bugarska vojska kao dio sila Osovine i kao dio savezničkih snaga, mađarska vojska, Domobranstvo i Ustaška vojnica Nezavisne Države Hrvatske i Slovensko domobranstvo.

Već ovaj impresivan pregled ratujućih strana ukazuje na daleko veći broj tipova i vrsta oklopnih vozila koja su korištena. Svaka od ovih vojski imala je svoju oklopnu tehniku u manjoj ili većoj mjeri, posebne načine korištenja, tipologiju i druge posebnosti. Specifičnosti jugoslavenskog ratišta za vrijeme Drugoga svjetskog rata 1941. – 1945. godine, prije svega njegova drugorazrednost, brdski teren kao i predominantna protugerilska borba, utjecale su na činjenicu da oklopne jedinice svih ratujućih snaga uglavnom budu korištene fragmentarno, na nivou veličine satnija – bataljun. Jedini periodi kada su angažirane veće snage bili su Travanjski rat 1941., ulazak Sovjetske armije u Srbiju 1944., kao i posljednja faza završnih operacija rata 1945. godine.

U ovoj knjizi bavit ćemo se oklopnim postrojbama sila Osovine, a to su njemački Wehrmacht – regularna vojska, Waffen-SS i Ordnugspolizei – policija, zatim talijanska vojska prije i poslije kapitulacije Italije, potom Domobranstvo i Ustaška vojnica Nezavisne Države Hrvatske, kao i slovensko domobranstvo, bugarska i mađarska vojska.