Ivan Mužić - O hrvatskoj etnogenezi i masonstvu u Hrvata

Radićeva je kći prof. Mira Košutić, u jednoj izjavi (u svibnju 1988. za Glas koncila) rezimirajući gotovo nepreglednu literaturu o svom pok. ocu. ocijenila "da je do sada, u historiografiji, Radića najbolje uspio shvatiti naš poznati povjesničar Ivan Mužić." Bogdan Radica poslije knjiga o Radiću i masonstvu ocijenio je Mužića "najvećim našim suvremenim povjesnikom". (Hrvatska revija, godište XXXVII: za 1987. godinu, br. 3, str. 453.)

Profesor, (i mason) Leo Magnino ocijenio je monografiju Masonstvo u Hrvata kao "izvanredno djelo" (La cultura nel mondo, /Roma/, XXXVIII/1984., l, 77.), a jednako tako smatra i mason dr. Eugen Laxa iz Brazila. (Slobodna riječ, /Buenos Aires/. XXXVIII/1984,335,3.) Organ austrijskog masonstva Blaue Blatter (Beč) zaključio je da je pisac izvanredno duboko ušao u materiju i pokazao neočekivanu objektivnost. (Blaue Blatter, /Beč/, broj za veljaču 1985. str. 5.)

Akademik prof. dr. Mate Suić u Predgovoru prvom izdanju 1989. Mužićeve knjige Hrvati i autohtonost zaključuje: "U našoj pak historiografiji Mužićevo djelo o kontinuitetu življenja i elementima autohtonosti na našem hrvatskom prostoru jest i bit će još dugo ostvarenje s odlikama prvenca suvremenog usmjerenja u našoj i u svjetskoj povijesnoj znanosti" 

Mužićeva teorija o autohtonosti primorava nas drugačije, negoli su to sagledavali dosadašnji povjesničari (uključujući ovdje i velikane hrvatske medijevalne historiografije F. Račkog, F. Sišića, N. Klaić), raspravljati o ključnim procesima hrvatske povijesti kao što su etnogeneza, formiranje države, pokrštavanje i oblikovanje srednjovjekovne hrvatske uljudbe... Mužićeva knjiga Hrvatska povijest IX. stoljeća bez sumnje je važno ostvarenje u najnovijoj historiografiji posvećenoj hrvatskome srednjovjekovlju. Ona je ozbiljan pokušaj razjašnjenja najtežih pitanja hrvatske povijesti IX. stoljeća pisana na suvremenoj metodološkoj razini uz potanku raščlambu najvažnijih pisanih izvora, i temeljena na multidisciplinarnim istraživanjima različitih područja povijesne znanosti kao i stvaralačkom korištenju dostignuća svjetske medijevalistike." (Denis J. Alimov, Katedra za povijest slavenskih i balkanskih zemalja na Historijskom fakultetu Državnog Sveučilišta u Petrogradu.)