Mirko Marković - Klaudije Ptolomej - o razvoju kartografije do otkrića longitude

Okosnicu autorova rada čini analiza drevnih zemljovida na kojima se spominju ili prikazuju naši krajevi. 
No ponajprije je pozornost usmjerio na djelo helenističkog geografa i astronoma Klaudija Ptolemeja, koji je živio u Aleksandriji u drugom stoljeću poslije Krista. 
Ptolemejevo djelo Uvod u geografiju smatra se najvećim dometom antičke kartografije. Na žalost, nije se očuvao izvornik njegova djela nego su do nas došli srednjovjekovni prijepisi koji se ipak drže vjerodostojnima. To se djelo sastoji od osam knjiga: sedam govori o općima načelima geografije a u osmoj knjizi je atlas s kartama. I danas je to klasično djelo koje je postavilo temelje znanosti geografije. Na osnovu Ptolemejeve karte može se razabrati koliko je helenistički svijet poznavao Zemlju. Nama je, pak, zanimljivije kako su na tom zemljovidu prikazani i opisani naši krajevi. 
Prof. Marković daje podrobnu analizu Ilirika i Panonije na Ptolemejevoj tzv. Petoj karti Europe. 
Potom će ukratko propitati srednjovjekovne domete kartografije i naposljetku se osvrnuti na problem longitude s kojim i počinje priča o drevnim zemljovidima. Naime, Mirko Marković želi ukazati na činjenicu da su još drevni Grci znali kako se može riješiti problem longitude, ali nije bila razvijena tehnička podloga koja bi to omogućila. Za razliku od Dave Sobel, autorice djela Longituda, koja svu zaslugu pripisuje engleskom uraru Harrisonu, prof. Marković smatra da je do tog otkrića došlo postupnim razvojem na osnovu brojnih radova i istraživanja svih prethodnih naraštaja. 

Mirko Marković gotovo cijeli je radni vijek proveo u Etnološkom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kojemu je dvadeset godina bio i ravnateljem. Od 1980. član je HAZU. Objavio je oko dvije stotine stručnih i znanstvenih radova, te desetak knjiga. Bavio se proučavanjem prošlosti hrvatskih naselja, istraživanjem starih zemljovida i planova te praćenjem migracija stanovništva. U Nakladi Jesenki i Turk objavio je zapaženu povijesnu studiju Ličani kroz prošlost te Hrvatska na starim zemljovidima.