| Žanr | Publicistika - Politika - Popularna znanost - Povijest |
| Izdavač | Večernji list |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Meki |
| ISBN13 | 9789532801354 |
| ISBN10 | 9532801359 |
| Godina | 2012 |
| Broj stranica | 66 |
| Format | 21 cm |
| Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Što danas doista znamo o hrvatskim vladarima, o hrvatskim kneževima i kraljevima, o najranijem razdoblju hrvatske povijesti? Primjerice, o knezu Mutimiru, koji je na vlast došao nakon Branimira, vjerojatno nešto prije 892., kada mu je ime prvi put zabilježeno, nema mnogo sačuvanih podataka. Nisu poznate okolnosti pod kojima je došao na vlast, kao što nije poznato ni kako je završio Branimir, koji je na kneževsko prijestolje došao ubojstvom Mutimirova starijeg brata Zdeslava, 879. godine. Ne zna se je li Tomislav bio Mutimirov sin, ali između njih se ne spominje ni jedan drugi vladar.
O Mutimiru nam govore dva povijesna izvora. Godine 892. dao je sastaviti ispravu u kojoj potvrđuje darovanje crkve sv. Jurja na Putalju splitskom nadbiskupu Petru, a koje darovanje je izvršio njegov otac Trpimir. Upravo iz te isprave saznajemo da je Trpimir Mutimirov otac. I drugo, njegovo se ime spominje još i na natpisu na zabatu oltarne pregrade iz Uzdolja kod Knina. Taj je natpis, koji svjedoči o tome da je Muncimir podigao crkvu sv. Luke, zanimljiv zato što je datiran godinom 895., ali i zbog tamo zabilježene Mutimirove titule “princeps”. Ili, znate li da je Stjepan I. Držislav bio prvi okrunjeni hrvatski kralj iako su i prije njega hrvatski kraljevi nosili latinsku titulu “rex”? Oznake kraljevske vlasti dobio je iz Bizanta, vjerojatno od cara Ivana Cimiska.