Siniša Tatalović, Anton Grizold, Vlatko Cvrtila - Suvremene sigurnosne politike : države i nacionalna sigurnost početkom 21. stoljeća

Različite spoznaje povijesnih, antropoloških i drugih istraživanja razvoja ljudskog društva navode na zaključak da su čovjekove potrebe za uspostavljanjem, očuvanjem, razvojem i osmišljavanjem svojega postojanja temelj svake smislene ljudske aktivnosti u društvu. Djelovanje u najširem smislu jest sve ono što čovjek čini kao svjesno biće, U njegovu sklopu svoje mjesto ima i sigurnost, jedan od pojavnih oblika ljudskog postojanja, točnije funkcija koja je usmjerena prema njegovu očuvanju. Sigurnost kao djelatnost dobiva na značenju kada čovjek reagira na podražaje koji dolaze od čovjeka ili prirode u trenutku spoznaje opasnosti, ugroženosti, bolesti ili straha. S obzirom na to, sigurnosna se djelatnost vjerojatno pojavila na početku kulture u najširem smislu, u doba kada se uporabom prvih oruđa čovjek mogao jednostavnije prilagoditi specifičnim uvjetima životne okoline.
Sigurnosna djelatnost se s vremenom diferencirala od drugih djelatnosti (proizvodnja, kultura, znanost i drugo), kojima je od presudne važnosti potreba za očuvanjem, održavanjem, olakšavanjem i osmišljavanjem čovjekova postojanja kao društvenog bića. U sigurnosnoj djelatnosti radi se o dvostrukom odnosu: odnosu čovjeka prema čovjeku i odnosu čovjeka i prirode. U tom smislu razlikujemo dvije sastavnice te djelatnosti: a) čovjekovo trenutačno reagiranje na stanje i procese u prirodi, te na situacije u društvu za koje zaključi da mu predstavljaju opasnost; b) čovjekova spoznaja pojava i procesa u prirodi i društvu te njegova priprema za zaštitu i obranu od procesa i pojava koje doživljava kao moguću ugrozu. Da bi sigurnost kao djelatnost bila uspješna na sadašnjem stupnju razvoja društva, mora biti smislena, svjesna djelatnost na razini cijelog društva jer su ljudi u društvu danas međusobno povezaniji nego ikada prije i suvremene opasnosti ugrožavaju sve ljude....