Geoffrey Kabat - Slava Flesch - Život i riječi jedne hrvatske Židovke

Slava Flesch - Život i riječi jedne hrvatske Židovke
Žanr Publicistika - Politika - Popularna znanost - Biografije/memoari
Izdavač Profil knjiga
Prevoditelj Ivo Goldstein
Vrsta uveza Tvrdi
ISBN13 9789533138817
ISBN10 9533138815
Godina 2022
Broj stranica 136
Format 23,5 cm
Prodajna cijena (Odlično stanje) 14,03 € (105,71 Kn) Kupi

Slava Flesch rođena je 1904. u Tovarniku. Umrla je 1992. u New Yorku. Živjela je u Sisku, u Beču, bježala pred nacistima i ustašama te je preko Pakistana i Južne Afrike stigla u SAD, gdje je ostala pola stoljeća, sve do smrti. Bila je vrlo inteligentna, obrazovana i načitana. Štošta je proživjela i u poznim godinama u diktafon ispričala ono što je znala, ono čega se sjećala, ono što je bila njezino životno iskustvo, svojevrsna životna filozofija. To su slojevite poruke, one proizlaze iz njezine pripadnosti židovstvu, ali i Hrvatskoj, kao i iz polustoljetnog življenja u New Yorku. Najviše njezinih sjećanja odnosi se na Sisak. U Sisku je živjelo samo 250 Židova, odnosno 60 obitelji i svi su plaćali općinski porez kako bi uzdržavali rabina, kantora, šamesa i održavali sinagogu. Bila je to malena, ali bogata zajednica. Židovi su bili liječnici, pravnici, inženjeri, željeznički inženjeri i, naravno, trgovci. Otac Slavina supruga, Moritz Flesch, bio je trgovac žitom, a žito je dopremano teglenicama iz Mađarske Dunavom, Tisom i Savom preko Beograda, sve do Siska. Bio je vrlo bogat čovjek, a Slavin je otac kupio željezariju pa su isporučivali građevinski materijal tvornicama i raznim drugim poduzećima: na primjer kožarama i pilanama, jer je bilo hrastovine i postojala je jaka drvna industrija. Udala se za odvjetnika Emila Flescha i preselili su se u Beč 1924. godine, ali kad je Hitler došao na vlast u Njemačkoj i kad su vidjeli da u Austriji nema budućnosti, vratili su se u Sisak. Uslijedilo je nekoliko godina normalnog života sa sinovima Stefanom i Willyjem, a onda je postalo jasno da dolazi kataklizma. Uslijedio je bijeg nalik na holivudske scenarije. Naime, četveročlana obitelj Flesch uspjela je u proljeće 1941., nekoliko dana prije napada Sila Osovine, pobjeći posljednjim Orient Expressom, koji je bio na proputovanju kroz Kraljevinu Jugoslaviju za Istanbul. Memoari Slave Flesch – jer ovaj se tekst može smatrati i memoarima – zanimljivo su i važno štivo, kako za historičare i judaiste, tako i za širu javnost. Iz njih se može iščitati mnogo toga što baca specifičan pogled na povijest židovske zajednice u Hrvatskoj u 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća, sve do Holokausta.