Aleksandar Vojinović - IVE MIHOVILOVIĆ - Spectator

IVE MIHOVILOVIĆ - Spectator
Žanr Publicistika - Politika - Popularna znanost - Biografije/memoari
Izdavač Profil International
Prevoditelj -
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789531201346
ISBN10 953120134X
Godina 2005
Broj stranica 299
Format 21 cm
Prodajna cijena (Vrlo dobro stanje) 40,00 Kn Kupi

U hrvatskom novinarstvu vjerojatno nema zanimljivije i dramatičnije priče od biografije novinara Ive Mihovilovića. Iako nije bio ni buntovnik, ni revolucionar, ni političar, u povijesnim vrtlozima Mihovilović je plaćao ceh svoje moralne i racionalne angažiranosti. Progonjen i zatvaran u talijanskim i ustaškim zatvorima, umalo pogubljen u Bleiburgu, zamalo nestao u zloglasnoj „vili" Ozne - Ive Mihovilović stići će ipak i pisati, uređivati, objavljivati - stvarati temelje modernog novinarstva u hrvatskoj.

Novinarski rad Ivi Mihovilovića (Premantura, 1905) započinje 1924. godine u Trstu, gdje uređuje "Istarsku riječ", jedini hrvatski tjednik pod Italijom. Nakon boravka u fašističkim zatvorima, 1932. u Zagrebu preuzima uređivanje lista "Istra", a surađuje u "Obzoru", "Jutarnjem listu" i "Novostima", u kojima ubrzo postaje urednik vanjske politike, glavni urednik, a 1940., godine i direktor. U njegovoj "Eri" u "Novostima" surađuju Ivan Goran Kovačić, Vladimir Nazor, Ranko Marinković, Stanislav Šimić i mnogi drugi. Iako za Drugog svjetskog rata u Zagrebu djeluje kao ilegalac, zbog čega ga ustaške vlasti zatvaraju, nakon rata Mihovilović ponovno završava u zatvoru. Po povratku objavljuje studije o problemu Trsta, Istre i Italije, a jedini urednički posao dobiva u "Vjesniku u srijedu" (1952), gdje nije naveden uimpresumu jer "još nije provjeren do kraja". "Vus" uskoro postaje pravo poslijeratno novinsko čudo.

Neumornost i lucidnost novinara Mihovilovića i sumnjičavost svih režima, što ga je pratila za čitava života, sjedinile su se 1953. u njegovom glasovitom pseudonimu Spectator. Više od tri desetljeća ovo ime bit će sinonim za ažurnost, objektivnost i točnost. Ali i čitanost - što Mihoviloviću donosi status kultne figure hrvatske novinarske scene. Pod tim će imenom biti suradnikom mnogih redakcija i jedan od najčitanijih hrvatskih novinara sve do svoje smrti, 1988. godine.

Autor, Aleksandar Vojinović, rođen u Zagrebu 1936., novinar i publicist. U zagrebačkom novinarstvu prisutan od 1954. Radio u dnevnicima "Večernji list", "Narodni list" i tjednicima "Globus" (Frane Barbierija), "Arena", "Vjesnik u srijedu", "Slobodna Hrvatska", "Dom". Od 1969. do 1991. radio u polumjesečnoj reviji "Start". Objavio: "Atentati" (1978), "Zločin je bježao na Zapad" (1987), "Leon Rupnik" i "Ante Pavelić" (1988), "otovreni Dossier Bleiburg" (suautor,1990), "NDH u Beogradu" 1995, "Nije sramota biti Hrvat ali je peh" (1999).