Žanr | Publicistika - Politika - Popularna znanost - Biografije/memoari - Biografija |
Izdavač | V.B.Z |
Prevoditelj | - |
Vrsta uveza | Meki |
ISBN13 | 9789532019056 |
ISBN10 | 9532019057 |
Godina | 2008 |
Broj stranica | 270 |
Format | 23,5 cm |
Obavijest | knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Josip Broz Tito, slobodno se moze reci, bio je miljenik sudbine. Zivotna je prica dugogodisnjeg vode Jugoslavije fascinantna. Seoski djecarac, rodjen u siromastvu i provincijskoj zabiti velikoga austrougarskog carstva, postat ce u Drugome svjetskom ratu vodja najvecega partizanskog pokreta u Europi, a rat ce trijumfalno zavrsiti na strani pobjedonosne antifasisticke koalicije. Postat ce karizmatican voda Jugoslavije i jedan od najuglednijih svjetskih drzavnika svog vremena. O njemu se, naravno, jos dandanas vuce mnogo kontroverznih prica. Mnogi ga se sjecaju s iskrenom nostalgijom, smatraju ga pozitivnom povijesnom licnoscu, a opet, mnogi ga jos i danas mrze iz dna duse. No, o tome sam dosta pisao u knjizi 'Tito bez maske'. Na neki nacin 'Zene u Titovoj sjeni' nastavak su 'Tita bez maske'. Tito nije bio samo sretne ruke kada su posrijedi bili politika i ratovanje. Imao je srece, kako se to kaze, i sa zenama.
No, bilo bi banalno baviti se samo njegovim ljubavnim i seksualnim zivotom iako su portreti njegovih pet zena vise nego zanimljivi i svakako zahvalna tema za obradu. Pet lijepih zena, pet sudbina. Pet zenskih portreta jednoga prohujaloga tegobna vremena. Uglavnom je ovo prica o zalosnim, pa i tragicnim zenskim sudbinama. Nije bilo lako biti zena Josipa Broza. I pokraj svih svojih zena, velikih ljubavi, velike osobne popularnosti i naklonjenosti mnogih zena zadnjih godina zivota, Tito je, iako formalno ozenjen, zivio sam, osamljen i duboko potisten. Na svom politickom Olimpu dozivio je tugu i prazninu zivotne jeseni poput staroga autokrata iz knjige 'Patrijarhova jesen' Gabriela Garcije Marqueza.
Jos nas je nesto natjeralo da se bavimo Titom i zenama. Rijec je o zenskom pitanju, koje je u Europi zivo sto i vise godina. Socijalizam je na svoj nacin doveo zenu na javnu pozornicu, otvorio joj vrata drustvenih struktura i institucija prvi put u povijesti ovih prostora. Je li to bilo dobro ili lose? Kakav je u Titovo vrijeme bio drustveni polozaj i uloga zena? Intrigantno je i za mnoge bogohulno pitanje je li zenama Titov rezim nesto koristio ili samo stetio. Kako je zenama u Juznih Slavena bilo prije Tita, kako u Karadjordevicevoj Jugoslaviji? Je li im bilo bolje u vrijeme socijalizma ili im je bolje danas?