Dora Sečić - Informacijska služba u knjižnici

2.dopunjeno i prerađeno izdanje

Od godine 1995., kada je izašlo prvo izdanje ove knjige, u knjižničarstvu je došlo do većih promjena, posebno slijedom primjene nove računalne i komunikacijske tehnologije. I u Hrvatskoj je upravo rijekom posljednjih desetak godina u velikoj mjeri sazrela svijest o nužnosti pojačanog usmjerenja naših knjižnica na korisnike, što je jasno došlo do izražaja na stručnim skupovima i u organizaciji rada samih knjižnica. Sve je to jasno upućivalo na nužnost prerade pojedinih poglavlja prvoga izdanja ove knjige.
Dosadašnji raspored knjige ostavila sam nepromijenjenim, dodavši mu jedino novo poglavlje o internetu te proširivši pojedina poglavlja novim odjeljcima. Sva sam poglavlja preradila s obzirom na novonastalo stanje u struci te ču ovdje upozoriti na neke pojedinosti kojih u prvom izdanju nije bilo.
Prvo na što želim upozoriti sve je jasnija potreba za tzv. doživotnim učenjem u svakoj, pa i knjižničarskoj profesiji, o čemu se u međunarodnim knjižničarskim organizacijama, ali i domaćoj stručnoj javnosti, mnogo govori. Naime, da bi knjižničar mogao zadržati svoju informacijsku ulogu u današnjem dinamičnom okruženju, nije mu više dovoljno samo redovito školovanje, nego se takav stručnjak treba i dalje stalno osposobljavati kako bi se mogao spremno nositi sa stalno novim izazovima u sve razvijenijem informacijskom okruženju. Zbog toga je ta tema načeta već u prvome dijelu knjige, koji govori o ulozi knjižničara kao informatora, a provlači se i na više drugih mjesta.
U drugome dijelu preispituje se općenit odnos knjižnica i njihovih korisnika odnosno uloga knjižnica u društvu općenito na početku 21. .stoljeća. Smatram da se svi trebamo baviti tim pitanjima, posebno jer informacijsko društvo i u nas sve više postaje stvarnost. U novom, umreženom okruženju informacijska služba treba sada povezati informacijske resurse na različitim medijima, pohranjene u knjižničnim zbirkama, s digitalnom informacijom dostupnom na mreži, što zahtijeva novi pristup ukupnoj organizaciji te službe. Obrazovanju korisnika u tom se kontekstu pridaje sve veća važnost jer se smatra da knjižnica sutrašnjice treba biti važan čimbenik u osposobljavanju ljudi svih uzrasta za napredovanje u informacijskom društvu, ali i u daljnjoj demokratizaciji društva.