Radovan Solarić ... et al. - Nautički vodič hrvatskoga Jadrana

Novo izdanje Nautičkoga vodiča hrvatskoga Jadrana, po uzoru na prethodna izdanja izrađen je u suradnji s Hrvatskim hidrografskim institutom (HHI) iz Splita.
Vodič donosi mnogobrojne podatke za svaku prostornu jedinicu (marinu, luku, uvalu, naselje i sl.), te ažurirane kartografske prikaze. Prostorne jedinice predstavljene su geografskim smještajem i podatcima o orijentaciji, vezovima, osnovnoj opskrbi, uslugama i znamenitostima.
  
Kako bi bio što korisniji nautičarima Vodič sadrži precizne, ažurirane podatke o trenutačnom stanju luka, marina, naselja i sl., osobito u segmentu inače vrlo promjenljivih podataka o opskrbi i uslugama.
 
Nautički vodič hrvatskoga Jadrana sadrži preko 480 leksikografskih jedinica i 200 karata, te 4 pomorske kursne karte u mjerilu 1:300 000 Hrvatskoga hidrografskog instituta. Na kraju knjige nalaze se mnogobrojni tablični prilozi s popisima marina, lučkih kapetanija, ispostava i graničnih pomorskih prijelaza.

Jadransko more jedna je od sastavnica Sredozemnoga mora i pripadajućega kulturnopovijesnoga kruga unutar kojega su se odvijali najvažniji događaji svjetske povijesti. Na obale Jadranskoga mora izlazi šest europskih država. Bosna i Hercegovina, Slovenija pa i Crna Gora imaju razmjerno kratku obalnu crtu, znatno je dulja albanska obala, no dvije preostale države zauzimaju glavninu obale. To su Italija, koja zauzima zapadni i sjeverni dio obale, te Hrvatska, kojoj pripada najveći dio istočnoga, osobito slikovitoga dijela jadranske obale s pripadajućim otočnim nizom. Hrvatska obala nadaleko je poznata po svojoj prirodnoj ljepoti i blagoj klimi koja omogućuje boravak na moru tijekom cijele godine. Doda li se tomu raznolik i dobro očuvan biljni i životinjski svijet te bogato spomeničko naslijeđe, nimalo ne čudi što se upravo hrvatski Jadran u svijetu prepoznaje kao poželjno odredište sve većega broja posjetitelja. Republika Hrvatska obaseže 56 542 četvorna kilometra kopnene površine, a pripada joj i više od 31 000 četvornih kilometara obalnoga mora, koje se sastoji od unutrašnjih voda i teritorijalnoga mora. Morska obala u sastavu Republike Hrvatske duga je 5835 kilometara. Kada se taj podatak usporedi s površinom hrvatskoga kopna, slijedi zaključak da je Hrvatska jedna od najmaritimnijih zemalja ne samo na Sredozemlju nego i u cijelome svijetu. Kopneni dio obale proteže se na 1777 kilometara, a duljina obalne crte hrvatskih otoka, kojih ima 1185 svih veličina, iznosi čak 4058 kilometara. Duž obale mnogo je slikovitih uvala i luka, povijesnih gradova i skladno građenih malih naselja. Neki od tih gradova ili pak pojedine građevine u njima ubrajaju se među najljepše primjerke graditeljskog umijeća, a pet ih je svoje mjesto našlo i na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine (Eufrazijeva bazilika u Poreču, romanička jezgra grada Trogira, katedrala u Šibeniku, Dioklecijanova palača u Splitu, stara gradska jezgra Dubrovnika). Na hrvatskom obalnom području nalaze se i tri nacionalna parka (Brijuni, Kornati, Mljet). Kako je broj nautičkih turista na Jadranu u stalnom porastu, Leksikografski zavod Miroslav Krleža iz Zagreba, specijalizirana nacionalna ustanova za izradu enciklopedijskih i sličnih edicija, još je 1975. objavio prvo izdanje Nautičkoga vodiča u okviru programa svojih sekundarnih izdanja. Otada su objavljena mnogobrojna obnovljena izdanja toga vodiča te je preveden na nekoliko jezika (engleski, njemački, talijanski, mađarski, poljski). Nautički priručnik u izdanju Leksikografskoga zavoda postao je vrijednim pomagalom za plovidbu obalnim morem, ali i izvorom osnovnih informacija o obalnim naseljima, lukama i marinama. Ovo izdanje, nazvano Nautičkim vodičem hrvatskoga Jadrana, prvi je put priređeno u suradnji s drugom ustanovom nacionalne važnosti, Hrvatskim hidro-grafskim institutom iz Splita. Koliko god društvene misije dviju nacionalnih ustanova bile različite, njihova suradnja na ovome tipu priručnika zapravo je logična i razumljiva...