Matthias Albani ... et al. - Isus iz Nazareta, u Betlehemu rođen : biblijske predaje u svjetlu umjetnosti i novog istraživanja

Rođenje Isusa iz Nazareta izmijenilo je svijet. Za trećinu čovječanstva ono je polazište religioznog opredjeljenja i vjere. To rođenje od samog je početka ovijeno otajstvom božanskoga. Teolozi i povjesničari jednako kao i astronomi i arheolozi, trajno se suočavjaju s tim događajem, njegovim korijenima i posljedicama.
ova knjiga u svojih devet poglavlja bavi se povijesnom jezgrom, predajama i likovnoumjetničkim tumačenjima jednog od polazišta kršćanske religije. Ujedno je riječ i o znanstvenim uvidima u nastanak, razvitak i dalekosežno značenje blagdana posvećenog Isusovom rođenju u Betlehemu. Polazište tvore novozavjetni i izvanbiblijski likovi i događaji.
Poglavlje s naslovom »Starozavjetni korijeni...« bavi se odnosom između proročkih knjiga hebrejske Biblije i izvješća o božićnim događajima u Matejevu i Lukinu evanđelju. U tom je sklopu pozornost na razvitku mesijanskog očekivanja u židovstvu.
Poglavlje »Kristovo rođenje i računanje vremena« bavi se vjerski i crkvenopovijesno utemeljenom podjelom svjetske povijesti kao povijesti spasenja u vrijeme prije i nakon Kristova rođenja. Ovaj novi način računanja vremena, koji se razlikuje od svih u starini upotrebljavanih sustava, održao se sve do danas, premda se i tu potkrala »pogreška u izračunu« datuma Kristova rođenja na kojem se ta podjela temelji. I novije profane naznake vremena, poput »stare« i »nove ere«, koriste kao mjeru vremena nultu godinu prema kojoj se određuje vrijeme prije ili nakon Kristova rođenja.
Poglavlje »Mesijina zvijezda...« bavi se jednim primjerom prirodoznanstvenih pokušaja provjere biblijskih izjava: koliko su pouzdane astronomske spoznaje koje imaju u vidu Matejevo pričanje o zvjezdoznancima s Istoka? Ovo pitanje postaje aktualnim svake godine zbog svojevrsnog »Božića u planetariju«, gdje se simulira izgled zvjezdanog neba