Emanuel Hoško - Sveta Mati slobode : zbirka Marijinskih litanija

Litanije su prosne, od niza zaziva sazdane mo­lit­ve. Kršćani ih mole ili pjevaju u pučkim procesi­ja­ma, hodočasničkim okupljanjima i na drugim vjer­nič­kim skupovima, ali ih mole i u činima osob­ne po­božnosti. Najstarije su litanije Svih svetih jer su krš­ćani najprije tražili zaštitu svetaca; tek su se kas­­ni­je pojavile i litanije koje zazivaju Blaženu Djevi­cu Mariju.
Povijest marijanske pobožnosti zna za različi­te marijanske litanije, ali su od svij najpoznati­je i naj­ra­širenije Loretske litanije jer su ih potkraj 16. stoljeća odobrile pape za uporabu u javnim po­bož­nos­tima.
Marijanske litanije rastu u suvremenoj Crkvi bro­­­jem i sadržajem. One ni danas ne gube osnovna obi­­lježja prosne molitve. Sačuvale su, naime, slijed za­ziva, ali upravo ti zazivi su sve više i više Mariji­ni nazivi i naslovi koji otkrivaju Marijino dostojanstvo. Tako su danas marijanske litanije sve češće poziv i poticaj na meditaciju i meditativnu molitvu: čak pomažu u kontemplaciji Marijinog milosnog li­ka i njezinog udjela u otajstvu i povijesti spasenja.
Ova zbirka od 30 marijanskih litanija sadrži najprije dvije litanije koje treba ubrojiti u tzv. venecijan­ske litanije. To su litanije modruškog biskupa Ši­mu­na Kožičića Benje i tzv. Trsatske litanije Nikole De­ši­ća i Katarine Frankopanske. Slijede dvije do­mi­ni­kan­­ske litanije koje također odišu starinom. Li­ta­nije Franje Glavinića, dugogodišnjeg čuvara sve­tiš­ta Maj­­ke Božje na Trsatu, sadrže naslove Mariji­ne ko­ji­­ma se on koristi u svojim propovijedima. Op­rav­da­no je pretpostaviti da su i one, i to zajedno s Ko­ži­či­ćevima i Trsatskim litanijama, oblikovale ma­ri­jan­sku pobožnost naših predaka u zapadnoj Hrvat­skoj.
Ostale litanije u ovoj zbirci potječu iz novijega vremena, a nastale su u različitim krajevima ka­to­lič­kog svijeta. Konferencija talijanskih biskupa je 1988. odobrila tzv. Prve biblijske litanije, litanije Drugoga vatikanskog koncila, litanije Sv. Marije koja vodi pu­tem života i litanije Sv. Marije Kraljice. Vjerujem da će svima biti drage litanije pokojnog pape Ivana Pav­la II., trsatskog hodočasnika.
Dakle, ova zbirka od 30 marijanskih litanija sadrži molitvene tekstove za privatnu pobožnost vjer­nika; prvo izdanje brojilo je 25 litanija. Takav je zna­čaj zbirke uvjetovan važnošću koju su tekstovima pridavala odgovorna crkvena nadleštva, ali i tek po­četnim prilagođavanjem teksta standardu hrvatske molitvene literature.
Neke je litanije ove zbirke već objavio tromjeseč­nik Trsatskog svetišta Marijin Trsat jer su bile na­mi­jenjene Marijinim hodočasnicima na Trsatu i u druga marijanska svetišta u našoj Domovini. Na tim mjestima valja i danas obnoviti molitve Majci Ma­ri­ji i to napose davni vapaj trsatskih molitelja: Sve­ta Mati Slobode, moli za nas!