Jasna Šego - Kako postati uspješan govornik

Sposobnost stvaranja smisla za zajedništvo, društveni, politički i kulturni život ovisi o ljudskom umijeću komuniciranja. Ljudska komunikacija odvija se među skupinama ljudi, između pojedinca i skupine, između dvaju govornika, pošiljatelja i primatelja; to je slanje i primanje poruka, poticanje povratne informacije o primateljevu prijamu i razumijevanju poruke. Iako su se retoričari tijekom povijesti uvelike nadahnjivali antikom, šezdesetih se godina 20. st. javlja snažna težnja za razvojem retoričke teorije koja uzima u obzir korjenite promjene koje se zbivaju u suvremenom životu (munjevito širenje televizije kao primarnoga medija javnoga diskursa, recepcija javnoga diskursa i njegova interpretacija, profil publike i si.). U 20. st. proučavanje retoričke teorije ulazi u područje komunikacijskih znanosti. U posljednje vrijeme retorika je predmet istraživanja brojnih znanstvenika s područja jezika, filozofije, ekonomije, prava, političkih znanosti, socijalne psihologije. Gotovo da ne postoji društvena institucija u kojoj govorno umijeće ne dolazi do izražaja; to se umijeće drži jednom od temeljnih značajki uspješnoga i uglednoga građanina (pravnika, liječnika, nastavnika, logopeda, psihologa, socijalnog radnika, saborskog zastupnika ...). I ta se činjenica treba uzeti u obzir pri oblikovanju hrvatskoga obrazovnog sustava.