Selma Šogorić, Slobodan Lang, Duško Popović - Djelotvorno znanje za zdravlje : pokret zdravih gradova

Djelotvorno znanje za zdravlje

Projekti "Zdravih gradova"

Projekt "Zdravi grad" podržava pristup zajednici temeljen na spoznaji da zajednice raspolažu kapacitetom rješavanja vlastitih problema te da im treba pristupiti na način koji će podržati njihovu snagu, umjesto dokazivati njihove probleme i slabosti. Organizacije u zajednici bazirane su na principu sudjelovanja, što podrazumijeva aktivnu uključenost ljudi zahvaćenih problemom u definiranju problema, planiranju i postavljenju stepenica za rješavanje problema te uspostavljanju struktura da se željene promjene očuvaju. Princip "vlasništva" usko je vezan uz princip participacije. "Vlasništvo" podrazumijeva da članovi zajednice imaju osjećaj odgovornosti za kontrolu nad cjelokupnim programom promoviranja promjene i da će ga nastaviti podržavati i nakon inicijativnih organizacijskih napora. Jačanje zajednice je termin koji se često pojavljuje u literaturi "Zdravog grada". Sam pojam "jačanja" (empowerment) najčešće se definira kao proces kojim pojedinci, organizacije i zajednice stječu moć gospodarenja svojim životima. Temeljni ključ osvjetljavanja procesa jačanja zajednice i socijalne promjene razumijevanje je interakcije i međusobnog preplitanja triju komponenata - učenja, akcije i promjene. Učenje zajednice ojačano je kroz direktnu akciju, a kroz proces aktivnog učenja razvijaju se vještine koje zajednicu čine kompetentnom zajednicom. Taj termin označava zajednicu koja brine o svojim članovima i pomaže im izlaziti na kraj sa problemima ili mijenjati vanjske sile okruženja. Takva je zajednica sposobna nositi se s vlastitim problemima, obogatiti vještinama, prikupiti energiju i iskustvo te, koristeći vanjske i unutarnje potencijale, sama odlučiti i rješavati problem s kojim je suočena.

Opisan socio-ekološki koncept zdravlja koji od devedesetih godina prošlog stoljeća zagovara Svjetska zdravstvena organizacija u Hrvatskoj se uspješno primjenjuje u radu s jedinicama lokalne uprave i samouprave (gradovima i županijama) već skoro trideset godina. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pritom je imala ulogu metodološkog centra te pomogla u oblikovanju instrumenta i razvoju metoda koje će hrvatski gradovi, kasnije županije, primijeniti u kreiranju svojih strateških dokumenata za zdravlje te postupno, tokom vremena, "pretočiti" u praksu (djelotvorno znanje za zdravlje).

Na ovom dijelu web stranica zainteresiranoj su javnosti bili predstavljeni projekti i programi djelotvornog znanja za zdravlje koje su generirale zajednice, članovi naše Mreže - Hrvatski zdravi gradovi i županije.

Novi izazov postavljen pred Predsjedništvo HMZG (listopad 2014. godine) da djelovanje Mreže podigne na višu razinu izvrsnosti doveo je do pokretanja projekta "uvođenje informiranog odlučivanja u odabir, planiranje i evaluaciju intervencija unaprjeđenja zdravlja i kvalitete života u zajednici na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini", čime je svrha ovog dijela web stranica prestala biti (samo) prikupljanje i prikaz modela najbolje prakse. Stepenica više biti će sistematično preispitivanje dokaza učinkovitosti prikupljenih javnozdravstvenih intervencija te, temeljem toga, razvoj preporuka i smjernica za unaprjeđenje politike i prakse javnozdravstvenog djelovanja lokalno, (a temeljem našeg iskustva) i nacionalno.

Zašto je to važno učiniti? Kako zdravstveni izazovi (kraja 20. stoljeća) postaju sve kompleksniji, i javnozdravstvene intervencije postaju sve složenije. Već krajem 20. stoljeća one uključuju sve veće (i različitije) skupine stanovnika i sve veći broj organizacija u planiranje i provođenje intervencije. Probleme koje je sredinom prošlog stoljeća moglo riješiti cjepivo ili sanitarne mjere danas možemo rješavati jedino uz suradnju s građanima kroz koalicije - među sektorima i suradnjom različitih razina uprave.

I kontekst u kojem se danas implementiraju intervencije bremenit je izazovima. Programi koji odlično funkcioniraju u jednoj sredini (radi upravnih, socioekonomskih, demografskih, međuljudskih i među organizacijskih prepreka) teško se mogu "presaditi" u drugu sredinu. Kompleksne intervencije zahtijevaju značajne financijske, ljudske i vremenske resurse koji se mogu mobilizirati samo snažnom i ustrajnom političkom podrškom. Iako je u tijeku implementacija velikog broja javnozdravstvenih intervencija,a posebno vezano uz sprečavanje i kontrolu kardiovaskularnih bolesti (prehrana, nepušenje, tjelesne aktivnost) i odgađanje ranog pijenja kod mladih, njihov je odabir akademski (i vezano uz bazične postulate učinkovitosti, neškodljivosti i održivosti) upitan, a kvaliteta implementacije neujednačena. Osim negativnog aspekta uplitanja politike (koja najčešće bez akademskih i stručnih dokaza odlučuje o alokaciji resursa), izazov predstavlja i loša dostupnost informacija te manjak sistematičnosti u pristupu same javnozdravstvene profesije. Nepostojanje ili manjak znanja o postojanu postupnika, smjernica, preporuka, algoritama, instrumenata za procjenu, monitoring i evaluaciju procesa i ishoda, vodiča za primjenu i sl. otežava uvođenje na dokazima temeljenog javnog zdravstva u rutinu rada (svih razina) uprave i struke.

U prikupljanju i obradi informacija o aktivnostima, obilježjima i učinku javnozdravstvenih programa implementiranih tijekom posljednjih desetak godina koristit ćemo međunarodna iskustva. Uz pomoć naših dugogodišnjih partnera iz CDC-a, Atlanta koristit ćemo metodologiju primijenjenu u izradi CDC-ovog "Vodiča za preventivne aktivnosti u zajednici" (CDC Guide to Community Preventive Services). Pomoću matrice opisa programa, kroz organizirane radionice upisa projekata/programa (s voditeljima odabranih programa, predstavnicima javnozdravstvene profesije i financijerima projekata) prikupit će se strukturirano napisani modeli dobre prakse (s argumentiranom procjenom programa, dokumentiranim procesom implementacije, ishoda, učinkovitosti i financijske isplativosti). Prikupljene projekte revidirat će timovi eksperata koji će preispitati dokaze učinkovitosti iz čega će se izvesti preporuke i smjernice za unaprjeđenje postojeće prakse.

Prikupljanjem i revizijom modela najbolje prakse utvrdit će se najefikasniji (odrađeni s najmanje sredstava i napora) i najučinkovitiji (najbolji rezultati) načini postizanja zadanog cilja koji počivaju na ponovljivim procedurama potvrđenim tijekom vremena na većem broju ljudi. Prikupljene informacije biti će osnova za razvoj nacionalnog registra vrednovanih preventivnih programa i temelj za definiranje kriterija uspješnosti, tj. validaciju intervencija različitog tipa (edukacijske intervencije, politike i javno mnijenje, intervencije kroz sustav uprave, intervencije kroz sustav zdravstva itd.).

Dobitak je višestruk. Svaki program koji provodimo može (procjenom stanja) biti poboljšan, rezultati provođenja unaprijeđeni, a kredibilitet provoditelja ojačan. Značajan dobitak je generiranje znanja korisnog drugim sredinama. Ne manje važno, ovim procesom postavljamo temelje za uvođenje najučinkovitijeg pristupa rješavanju zadanog problema i time (dokazima opravdano) učinkovito usmjeravamo alokaciju (uvijek) ograničenih resursa.

Prof.dr.sc. Selma Šogorić

Pogledati možete i...

Obitelj i zdravlje
Kvaliteta života starijih osoba
Kvaliteta života osoba s invaliditetom
Zdravlje djece i mladih
Rekreacija i tjelesna aktivnost
Razvoj zajednice, razvoj demokratske prakse sudjelovanja, volonterstvo
Okoliš i zdravlje, zdravo urbano planiranje
Osobno zdravlje

[Hrvatska mreža zdravih gradova]