Palmina Dujmešić, ur. - Okusi Mediterana

Mediteransko je područje povijesno, kulturološki, geografski i klimatološki skup različitih zemalja koje gravitiraju Sredozemnom moru. Naziv Sredozemlje ili Mediteran (lat. medius - srednji i terra - zemlja, tj. more u središtu kopna) ustvari su istoznačnice kojima se zorno opisuje more uvučeno u kopno, okruženo s čak tri kontinenta: Europom, Azijom i Afrikom. Koliko god međusobno različite, mediteranske su zemlje kroz povijest bile prilično povezane, često nazivane kolijevkom čovječanstva. Točne granice kraja kojeg nazivamo mediteranskim teško je odrediti, ponajviše stoga što neke od Sredozemnih zemalja jedva i dotiču samo more, mada mu povijesno i kulturološki ipak pripadaju. 

Onoliko koliko su zemlje mediteranskog kruga geografski, povijesno i kulturološki različite, toliko su različite i njihove tradicionalne kuhinje, od kojih neke jedva i poznajemo. Pomalo je neobično, ali ne i iznenađujuće, što su prve asocijacije na spomen mediteranske kuhinje uglavnom površne jer ih većinom povezujemo tek na uski krug zapadnih zemalja Sredozemlja, točnije portugalsku, španjolsku, francusku, talijansku i grčku kuhinju. Iako bismo voljeli da se u toj zamišljenoj slici automatski nađe i naša zemlja, moramo priznati da naši specijaliteti tek odnedavno pronalaze svoju pravu afirmaciju po svijetu. Međutim, govoriti o mediteranskoj kuhinji znači uzeti u obzir sve zemlje Mediterana i njihov međuodnos, pa čak i onih zemalja koje tek manjim dijelom dotiču Sredozemno more, ali mu ipak pripadaju, kao što su Slovenija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora i Albanija. Uz sve jadranske otoke, Kretu, Cipar i Maltu, mediteranski krug još čine na istoku Turska, Libanon, Sirija i Izrael, a nakon Sueskog kanala ovaj se pojas zatvara sjeverom Afrike preko Egipta, Libije, Tunisa, Alžira i Maroka. Iako su sve te nacionalne kuhinje iznikle na sličnim namirnicama, svaka je uopćenom pojmu mediteranske kuhinje dodala svoj mali prilog različitosti.

Primjerice, Portugal je poznat po kozjem mesu i bakalaru, Španjolska po pršutu, sangriji i paelli, Italija po tjesteninama, rižotu i pizzama, Hrvatska po janjetini, školjkama i ribi, Grčka po musaki, feta siru i tzatziki umaku, Turska po janjećem bureku, bulgur pilavu, šiš kebabu i baklavi, Maroko, Sirija i Libanon po kuskusu, jelima od janjetine i tahini pasti od sezama.

U ovoj su kuharici zastupljena najraznovrnija jela mediteranskog kruga, pomno odabrana kako bi ugodila i najizbirljivijem gastroljupcu. Obiluje raznovrsnim receptima s različitim namirnicama, ponajviše povrćem i ribom, ali i mesom i tjesteninama, uz nezaobilazne slastice. Svi su recepti ilustrirani kvalitetnom fotografijom i što je najvažnije, odlikuju se lakoćom pripreme tako potrebnom suvremenom čovjeku.