| Žanr | Priručnici - Savjetnici - Slobodno vrijeme - Arhitektura/dizajn - Arhitektura |
| Izdavač | Arhitektonski fakultet |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789536229598 |
| ISBN10 | 9536229595 |
| Godina | 2007 |
| Broj stranica | 183 |
| Format | 26 cm |
| Obavijest |
6,72 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Svjetski i europski razvoj metropolitanskih regija mijenja ulogu grada u odnosu na državu i administrativnu upravu. Centralno upravljanje ustupa pred decentralizacijom, a težište odlučivanja pomiče se od središnje k lokalnoj upravi. Odlučivanje o prostoru podrazumijeva demokratizacija procesa prostornog uređenja. Taj cilj obvezuje na povećanu pojedinačnu i skupnu odgovornost za donesene odluke. Osobito se to odnosi na dugoročne odluke, kojih učinci nisu jasno prepoznatljivi u sadašnjosti. Stanovnici grada, pojedinci i veliki ulagači, imaju pravo i obvezu aktivno sudjelovati u odlučivanju o budućnosti grada i istovremeno biti spremni podrediti osobne interese zajedničkim.
Demokratizacija procesa prostornog uređenja moguća je ako su zakonski jednoznačno određeni standardi i kriteriji planiranja i uporabe prostora (minimalni i obvezni kriteriji koji štite vlasništvo, osobnu sigurnost, higijensko-tehničke uvjete sukladne međunarodnim deklaracijama o zaštiti ljudskih prava, vrijedne dijelove prirode i kulturne baštine). Te odrednice nisu predmet "demokratske rasprave", već su polazište jednakopravnoga planiranja i uporabe prostora. Predmet demokratske rasprave može biti koncept razvoja, prioriteti i etape realizacije, viši standardi uporabe i zaštite prostora, estetika i drugo. Sama demokratizacija procesa prostornog uređenja ne može, baš kao ni sama struka, odrediti ciljeve razvoja grada tako da se izbjegnu opasnosti štetnih posljedica predloženih aktivnosti. Za uspješan razvoj grada važna je i funkcionalnost prostorne organizacije i estetika prostora, ali jednako tako i pravičnost uporabe prostora, temeljena na načelima zaštite javnog interesa i na odrednicama održivoga razvoja.