| Žanr | Knjige za djecu, mlade i tinejdžere - Knjige za djecu - Lektirni naslovi za djecu |
| Izdavač | Školska knjiga |
| Prevoditelj | - |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789530612327 |
| ISBN10 | 953061232X |
| Godina | 2007 |
| Broj stranica | 213 |
| Format | 20,5 cm |
| Obavijest |
7,22 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Humoristični roman za djecu i mladež s tematikom iz života suvremenog Zagreba. Smogovci su ujedno i jedan od najuspjelijih dječjih romana, a njegovoj je popularnosti pridonijela i istoimena televizijska serija.
Sa Smogovcima je od početka krenulo dobro. Čim se pojavio, »romančić za nešto stariju djecu i prilično mladu omladinu« izazvao je ushićenje ne samo publike kojoj je najprije namijenjen već i kod nešto zahtjevnije publike, malobrojnih književnih kritičara koji sustavno prate produkciju domaćih autora namijenjenu djeci i mladeži, kao i ushit akademskih krugova koji »po zadatku« prate razvoj dječje književnosti, i hrvatske i svjetske. Da bi se makar i pokušao objasniti fenomen uspjeha Smogovaca, važno je već na početku pojasniti o kojem vremenu Hrvoje Hitrec pripovijeda i kada to čini.Početak je 70-ih godina prošloga stoljeća. Zagreb je i tada bio glavni grad Hrvatske, no ona u to vrijeme nije bila samostalna država već je bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u kojoj su bile još Slovenija, Bosna : Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija te dvije autonomne pokrajine ~ Vojvodina i Kosovo. Predsjednik Jugoslavije bio je Josip Broz Tito (1892. - 1980.). Zagreb je tada ponešto drukčije izgledao, na središnjemu zagrebačkom trgu — Trgu bana Josipa Jelačića nije bilo spomenika banu Jelačiću, a ni Trg se nije tako zvao, nego Trg Republike. Umjesto spomenika banu, na Trgu je neko vrijeme bilo automobilsko parkiralište. Platno sredstvo bio je dinar (a ne današnja kuna), no za mnoge ljude nije bilo stalnoga posla pa su spas potražili u inozemstvu, gdje su uglavnom radili teške fizičke poslove. Hrvati se tih ranih 70-ih iseljavaju u zemlje zapadne Europe (najčešće u Njemačku) te u Sjedinjene Američke Države i Australiju. To iseljavanje uzelo je maha nakon 1971., odnosno nakon sloma hrvatskoga proljeća, pokreta za oslobođenje Hrvatske, koji je Josip Broz Tito ugušio u Karađorđevu 1971......