| Žanr | Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Povijesni romani |
| Izdavač | Algoritam |
| Prevoditelj | Predrag Mavar |
| Vrsta uveza | Tvrdi |
| ISBN13 | 9789532209754 |
| ISBN10 | 9532209751 |
| Godina | 2010 |
| Broj stranica | 400 |
| Format | 24 cm |
| Obavijest |
15,47 knjiga nije dostupna Obavijesti me |
Charles Frazier 1997. godine započeo je rad na svom debitantskom romanu Studengora u dobi od četrdeset šest godina. Na poticaj supruge Katherine dao je otkaz na fakultetu gdje je radio kao predavač i posvetio se isključivo spisateljskom radu. Pisao je sporo i mukotrpno nadajući se kako će njegovu knjigu kupiti barem desetak tisuća čitatelja – uglavnom američkih Južnjaka. No roman o ranjenome vojniku-dezerteru Konfederacijske vojske koji se odluči vratiti jedinoj pravoj ljubavi, postao je moderni klasik i prodao se u vrtoglavoj nakladi od četiri milijuna primjeraka, dok je ekranizirana Oscarom nagrađena verzija interes za djelo višestruko povećala. Tijekom rada na Studengori bivši je profesor naišao na priču s kraja devetnaestog stoljeća o devedesetogodišnjem bijelcu koji je danima govorio isključivo na jeziku Indijanaca Čerokija te bio zatvoren u umobolnicu u Raleighu. Ova je zanimljiva zgoda poslužila kao temelj njegova novog djela, romana Trinaest mjeseci. Djelo je ispričano glasom drevnog Willa Coopera, koji je u dobi od dvanaest godina kao siroče prodan u pleme Indijanaca Čerokija, gdje je očinsku figuru pronašao u plemenskom starješini Bearu, a dom među ljudima iz njegova plemena, razvijajući veze koje će oblikovati njegov karakter. Will s vremenom kupuje stotine hektara zemlje u svoje i Bearovo ime te, tada već kao državni senator, putuje u Washington, gdje se pokušava izboriti da pleme ne tjeraju sa zakonski kupljenog posjeda.Glasom prepunim i humora i čežnje, Will će ispričati priču o cjeloživotnoj potrazi za domom, gladi za bogatstvom i pustolovinom, o ponovnom osovljavanju uništene kulture, te iznad svega, o neumornoj potrazi za strašću. I za ovaj su roman kupljena filmska prava, pa se uskoro možemo nadati i ekranizaciji. Ponovno u izboru urednika Zlatka Crnkovića, hrvatski prijevod djelo je Predraga Mavara, a naslovna ilustracija Nenada Martića