Victor Segalen - Stele ; Slike - ludi podvig ; Rene Leys

Stele ; Slike - ludi podvig ; Rene Leys
Žanr Beletristika - Hrvatska i strana književnost - Poezija
Izdavač Alfa
Prevoditelj Višnja Machiedo
Vrsta uveza Meki
ISBN13 9789532972757
ISBN10 9532972757
Godina 2010
Broj stranica 273
Format 19 cm
Obavijest knjiga nije dostupna Obavijesti me

Victor Segalen (1878.-1919.) bio je francuski pjesnik i pripovjedač. Nakon studija medicine odabrao je poziv mornaričkog liječnika. Put ga je 1902. doveo na Tahiti gdje je spasio Gauguinovu ostavštinu. Bio je na Cejlonu te se počeo zanimati za drevnu polinezijsku civilizaciju, sudjelujući u arheološkim istraživanjima. Po povratku u Francusku objavio je knjigu "Pradavni" pod vidljivim utjecajem Gauguina, Rimbauda i Nietzschea. U njoj je poetskim stilom, ali i dokumentaristički iscrpno opisao kako su Polinezijci pod političkim i religijskim pritiskom Europljana zaboravili svoje izvore, u prvom redu senzualnu potragu za srećom. Nakon petogodišnjeg boravka u Kini, gdje se susreo s Paulom Claudelom, napisao je svoja najvažnija djela "Stele" i "Slike". U Slikama spaja pjesme u prozi i vlastiti dnevnik s putovanja po Kini, pokušavajući lapidarnim stilom jezično ostvariti svijet daoističkih slika dekadentnih careva. Bijeg, posmrtno objavljen, poetski je dodatak njegovim arheološkim istraživanjima po Kini koji opisuju imaginarno putovanje i stalno istražuje odnos stvarnoga i imaginarnoga. U romanu René Leys istražuje skeptičan odnos prema fikcionalnom statusu književnosti. Sin neba spoj je povijesnog romana i epa. Kritičan prema realizmu i prema dominantnim strujanjima i skepticizmu svoga doba, Segalen kroz cijeli svoj opus, od senzualne i estetske samosvijesti u mladosti, do agnosticizma i skepticizma u kasnijim godinama, raskida sa zapadnim književnim formama i putem egzotike teži nekoj višoj realnosti. Višnja Machiedo jedina ga je do sada u nas prevodila na hrvatski jezik, a njezin izbor prvi je opširniji izbor iz opusa toga francuskoga književnika koji je svoj izraz nastojao osloboditi svih eurocentričkih zloporaba, zauzimajući se za "estetiku drukčije".